Proizvod smo dovršili i nakon testiranja u Hrvatskoj krenuli sa stvaranjem distribucijskih kanala u inozemstvu. Target-tržišta su nam regija, Njemačka, UK, i SAD. S partnerom uskoro krećemo u pilot-projekt po američkim školama.

Bitno je djecu naučiti kako stvarati tehnologije, da budu u neposrednom kontaktu s njima, a ne da gledaju druge kako ih koriste

Marin Trošelj uspješni je i inovativni alumni riječkog Sveučilišta. Zadnjih desetak godina Marin svako ljeto radi s mladim ljudima, visokomotiviranim učenicima, na ljetnim kampovima znanosti u Višnjanu.

To ga je motiviralo da s kolegama iz Rijeke i Zagreba pokrene tvrtku STEMI čija je misija privlačenje mladih u STEM područje. STEMI je najpoznatiji po svom sve složenijem i naprednijem robotu, no ne radi o razvoju tehnologije primarno radi prodaje, već se kroz tehnologiju djecu i mlade nastoji zainteresirati za znanost. Proizvodi tvrtke zapravo su, pojašnjava Marin, tehnološke avanture kroz koje se mlade nastoji transformirati iz konzumenata tehnologije u stvaratelje, inspirirati za poduzetništvo i stvaranje novih tehnologija. U siječnju 2017., zahvaljujući pobjedi na natjecanju Idea knockout, STEMI je dobio priliku predstaviti svog hexapod robota na najvećem sajmu potrošačke elektronike na svijetu CES 2017.

Tada su zapeli za oko mnogobrojnim tehnološkim tvrtkama, a Intel ih je pozvao da izlažu svoj proizvod u sklopu njihovog štanda na najvećem Marker Fairu na svijetu u San Franciscu. Veliku pozornost tvrtka posvećuje stvaranju vrijednosti za društvo. Tako su proveli projekt Hrvatska stvara kojim su utjecaj proširili i u Code Clubove u Hrvatskoj, mjesta na kojima se osnovnoškolci mogu susretati, besplatno učiti programirati i usvajati nove tehnologije te raditi na vlastitim projektima.

Društveno poduzeće

– Moja velika ljubav je rad s mladima, napraviti da se zaljube u znanost i tehnologiju, te stvaranje ekosustava u kojem mogu razviti svoje potencijale. Rad sam započeo još za vrijeme studentskih dana kada smo na Sveučilištu u Rijeci pokrenuli udrugu »Bura znanja« koju smo pokrenuli kolega Pavao Pahljina i ja, i ona je s nekog šireg aspekta trebala studentima biti platforma da razviju svoje vještine stečene tijekom studija. U užem aspektu, radili smo internet platformu za besplatno obrazovanje, tipa Coursera, EDx ili Udacity. Ideja je bila demokratizirati znanje, odnosno digitalizirati sveučilišne kolegije, predavanja transformirati u video lekcije kojima mogu pristupiti ljudi besplatno iz cijele Hrvatske i šire. Htjeli smo se zapravo natjecati s projektima koji su tada započinjali u Silicijskoj dolini. Jedan od uspješnih kolegija bio je i Uvod u psihologiju s prof. dr. Mladenkom Tkalčić kojeg je upisalo preko pet tisuća ljudi iz Hrvatske i regije. Kroz udrugu smo napravili i brojne projekte među kojima je možda najznačajniji Online smotra sveučilišta u Rijeci, prva virtualna smotra napravljena u Hrvatskoj. Kroz rad u udruzi stekao sam iskustvo građenja, organizacije, digitalizacije obrazovnih sadržaja i njihovog razvoja, navodi Marin, koji je prošli tjedan sudjelovao na tribini »(Ne)uspjeh: Moja priča«, održanoj u Ri Hubu, u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Tribina je okupila mlade riječke inovatore i kreativce u priči o njihovom poslovnom (ne)uspjehu, izazvala je veliki interes, uz brojna pitanja iz publike.

Nakon tribine Marin nam je rekao da u STEMI-ju žele napraviti »social enterprise« (društveno poduzeće) što znači da tvrtka nije isključivo fokusirana na stjecanje profita nego je na prvom mjestu društveni utjecaj, dok je profit tu kako bi taj utjecaj bio čim veći.

– Riječ je o novijoj ideji prema kojoj tvrtke ne optimiziraju poslovanje isključivo kako bi ostvarile čim veći profit nego se trude zbilja vrijednost vratiti društvu. Dakle, na prvom mjestu uvijek je utjecaj na društvo, a tek onda dolaze financije. Možda to i nije najisplativije za nas jer bi, da smo fokusirani strogo na profit, ostvarili bolje financijske rezultate, no to je naš cilj od kojeg ne želimo odstupiti. E sad, zašto tehnologija, zašto STEM… Jer tehnologija ulazi u sve pore našeg života, zamijenit će veliki broj poslova i trebamo se pitati, što će ljudi raditi u budućnosti, što će djeca raditi i što ih moramo učiti danas za poslove budućnosti.

Izvor: Novilist.hr