Istok Hrvatske prate niže vrijednosti sreće
Glas Slavonije: Nakon vaše doktorske disertacije koja je u fokusu imala ekonomiju sreće što se u međuvremenu dogodilo? Imate li novih saznanja o sreći u Hrvata, općenito o fenomenu sreće, istražujete li i dalje to područje?
– Nastavila sam se znanstveno i publicistički baviti fenomenom sreće. Vodila sam 2015. znanstveni projekt ‘Puls građana – mjerenje kvalitete života’, koji je financiralo naše Sveučilište, a rezultati su pokazali slične rezultate kao i u 2011. godini. Građani su i dalje najmanje zadovoljni političkim okruženjem i ekonomskom situacijom što se, nažalost, reflektiralo kroz veliki broj ljudi koji su proteklih godina napustili Osijek. Jedna od najopsežnijih studija o sreći u SAD-u pokazala je kako za sreću nisu najvažniji novac, ni slava, ni posao. Najjasnija poruka koju su istraživači dobili iz ovog 75-godišnjeg istraživanja je – dobri odnosi čine nas sretnijima i zdravijima. Ljudi koji su više povezani s prijateljima, obitelji i zajednicom su sretniji, fizički zdraviji i duže žive, dok je osmljenost (više od one što ju sam pojedinac želi) toksična. Posljednjih godinu dana održavala sam seminare koje su organizirali gradovi zainteresirani za povećanje kvalitete života svojih građana. U sklopu seminara prikazujemo višestruko nagrađivani dokumentarni film Ekonomija sreće, za što sam dobila dozvolu od organizacije Local Futures. Nakon seminara predstavnici lokalne zajednice i građani dobiju jasniju sliku o svim mogućnostima i konkretnim potezima koji im stoje na raspolaganju s ciljem aktiviranja zajednice i poticanja lokalizacije. Inače, završavam knjigu ‘Hrabrost na putu sreće – 10 izazova napuštanja zone komfora i kreiranja sretnog života’, koja će kao kombinacija mog osobnog iskustva i znanstvene podloge biti dobar temelj za sve koji žele aktivno raditi na svojoj sreći i ostvariti veću kvalitetu života.
Glas Slavonije: Koje je pravo pitanje – jesu li Hrvati i koliko sretni ili koliko su zapravo nesretni i zašto? Postoje li razlike, i kakve, vezano uz različite regije u Hrvatskoj?
– Sreća stanovnika prati reginalnu neravnotežu ostalih ekonomskih pokazatelja. Tako najsretniji stanovnici žive uz more, a istok Hrvatske prate niže vrijednosti sreće. No, ti su podatci već pomalo i zastarjeli te se nadam provedbi novog istraživanja na razini Hrvatske koje će otkriti naj(ne)sretnije regije, ali i pozvati političare na praćenje tih podataka i kreiranje politike na osnovi njih, što je već uobičajena praksa, pa čak i zakonska obveza u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji. Polako se u svijetu osnivaju i Ministarstva sreće. Kako mi volimo kopirati razvijeni zapad, veseli me što će taj će trend kad-tad doći i kod nas.
Glas Slavonije: Tko je sretniji: muškarci ili žene, stariji ili mlađi?
– Istraživanja pokazuju kako najčešće nema statistički značajne razlike u sreći s obzirom na rod, ali moglo bi se uopćeno reći kako su muškarci ipak nešto sretniji od žena. U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 % žena i oko 10 % muškaraca. Bez obzira na rod, zastrašujuće je što su antidepresivi najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj koje konzuimira svaki deseti stanovnik. Sreća i godine života povezane su krivuljom U oblika – mlađi i stariji su sretniji, a srednja životna dob je u fazi učenja, rada i stvaranja, tj. uspostavljanja života. Hrvatska, ali i Grad Osijek odstupaju od U krivulje jer osobe 55+ godina nisu sretnije nego u mladosti. Razlog tome je u velikoj nezaposlenosti ove skupine, kao i (pre)malim mirovinama koje ne omogućavaju standard života koji uživaju iste skupine u sretnijim zemljama. Lokalna politika trebala bi ove podatke o sreći uzeti u obzir jer imaju dva efekta: stariji su nezadovoljni i o tome se malo brine, a mladi to gledaju i ne žele sebi sudbinu kojoj svjedoče njihovi roditelji i bake/djedovi.
Glas Slavonije: U mjesecu smo kupovanja i potrošnje – koliko današnji konzumerizam djeluje na sreću (ili nesreću)?
– Imam radikalan stav o pitanju konzumerizma kojeg smatram jednom od najvećih bolesti današnjeg modernog društva, a koja je zahvatila sve njegove pore. Osnovni problem konzumerizma je što fokus stvalja na ono što nemamo, a ključ sretnog života je u stalnom izražavnju zahvalnosti, tj. stavljanju fokusa na ono što imamo. Time konzumerizam vodi ravno u nesreću, prije ili poslije. Davno je otkriven fenomen adaptacije prema kojem je ljudima u prirodi duha kupiti nešto, brzo se naviknuti na novonastalu bolju situaciju i potom sreću opet tražiti na nekim novim, višim nivoima. I tako se vrtimo u krug na spirali koja ima sve veće i veće aspiracijske nivoe te, konačno, vodi nesreći. Iako je podloga konzumerizma, tj. globalizacija donijela i dobre stvari, smatram kako je puno više onih negativnih. O svim izazovima globalizacije nedavno sam predavala studenitma na kolegiju Međunarodna trgovina gdje se pokazalo kako mladi ljudi po inericiji usvajaju ‘moderne’ navike života i potrošnje, ne razmišljajući pri tome o posljedicama svojih postupaka u širem kontekstu. Svaka kupnja je glas. Ako već kupujemo, neka novac cirkulira u zajednici, dajmo prednost lokalnim proizvođačima. Došlo je vrijeme za ekonomiju sreće, ekonomiju dijeljenja, ekonomiju zajedništva, cirkularnu ekonomiju. Sve su to novi koncepti o kojima će sve više biti riječi u nadolazećem razdoblju, u kojima vidim nadu i temelje za stvaranje sretnijeg društva i antidepresivnih pojedinaca.(D.J.)
(Dr. sc. Anita Freimann docentica je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ekonomija sreće njezina je doktorska disertacija)
Izvor: Glas Slavonije ; Foto: Glas Slavonije
