Jakov Vetma prije pet godina preuzeo je ključeve općine Klis. I pošlo mu je za rukom ono što mnogim osvajačima prije njega nije – “zauzeo” je legendarnu Klišku tvrđavu! Naime, država je općini prepustila njezin simbol, pa eto, Klišani nakon mogu uzivknuti: “Sad je naša!”

“Otkako sam postao načelnik, pokušavali smo raditi malo veće projekte na Tvrđavi, međutim, svaki put bi nam trebala suglasnost države. Dolaskom Gorana Marića na čelo Ministarstva državne imovine stvari su se okrenule, izišao nam je u susret ne samo oko pitanja objekta, već i zemljišta kojim lokalna samouprava može i treba upravljati. Naravno da nam je Tvrđava u toj priči bila na prvom mjestu, kroz naš poduzetnički inkubator pripremamo mnoge projekte i napokon nećemo morati čekati sve one suglasnosti.

A osim toga, Tvrđava Klis u zadnje četiri godine Općini donosi sve veće prihode, recimo da je to sad na razini tri milijuna kuna godišnje. Sretni smo što s tim novcem možemo raditi nove projekte i Tvrđavu “podizati” iz dana u dan. Inače, zadnji put je bila obnavljana 1930. godine. Za usporedbu, Kninska je u međuvremenu obnovljena dvaput”, kaže nam Vetma zašto je općini Tvrđava bila toliko neophodna.

Kad je Tvrđava Klis već toliko dugo čekala obnovu, dajemo mu opasku da je mogao još malo pričekati s preuzimanjem. Mogao ju je preuzeti nakon što je obnovi država…

“Država ima toliko povijesnih znamenitosti da bi nam trebao jedan cijeli državni proračun kako bi se sve obnovilo. Nama je, kao lokalnoj samoupravi, Tvrđava prioritet, zato i jesmo smo toliko aktivni. Osim toga, sad nam EU nudi priliku da je obnovimo kroz različite fondove.”

Tvrđava Klis svoju popularnost, osobito na međunarodnoj razini, stekla je zbog Igre prijestolja.

“Nije samo atraktivna zbog Igre prijestolja, tu je niz drugih aspekata. Naravno da je i Igra prijestolja odigrala svoju ulogu, ali i mi smo krenuli u jaču promociju, a osim toga i Split je dosta ojačao kao turistička destinacija, što se preljeva i na nas. S 8.000 posjetitelja godišnje, lani smo došli do 47.000, a ove godine je posve izvjesno da ćemo i to nadmašiti – u prva četiri mjeseca zabilježeno je povećanje za 76 posto! Sada sav prihod ide općini, za te novce osigurali smo udžbenike i radne bilježnice za sve osnovnoškolce, a razmatramo i smanjenje cijene vrtića. I to je najvažnije, da sve te pozitivne stvari ne idu od poreznih prihoda, dodatnih nameta, već od prihoda od turizma. Kao načelnik želim da svaki naš stanovnik osjeti blagodati koje pruža velik broj posjetitelja.”

U tom kontekstu Vetma želi Klis definirati kao turističko središte.

“Naša strateška odrednica je kulturna baština i turizam. Sve općine i gradovi oko nas – Split, Solin, Kaštela, Dugopolje, Muć – imaju poslovne zone koje nisu popunjene i nema smisla ulagati sredstva koja bi u konačnici mogla donijeti više troška nego koristi. Mi smo kao splitska aglomeracija povezani, u tom smjeru treba razmišljati. Naš smjer je graditi općinu po mjeri čovjeka, oazu mira nadomak centra kao što je Split, i kroz razvoj kulturnog turizma podizati razvoj općine.”

Zahvaljujući Tvrđavi, Klis je član Udruge povijesnih gradova, iako formalno ima status općine.

“Članovi smo od 2012., po statutu udruge potrebno je imati spomenik koji je takve vrijednosti da se može postati članom. Zato smo primljeni. Zadnje dvije godine sam i predsjednik udruge, a zapravo brinemo o dva aspekta. Jedan je sigurnosni, koji u suradnji s policijskom udrugom IPA brine za sigurnosti posjetitelja povijesnih lokaliteta, a druga razina je pronaći balans između kvalitete života lokalnog stanovništva i turističkog razvoja. To je veliki izazov i na razini Europe, imate primjere Venecije i Barcelone koji imaju ozbiljne probleme, s druge strane imate i gradove koji su tim procesom upravljali puno bolje.”

Idući cilj načelnika je da Klis postane grad.

“Klis ima povijesnu važnost, a to je definirano i u našem zakonu. Ako u Hrvatskoj, baš iz tog razloga, postoje gradovi koji imanju manje od 5.000 stanovnika, koliko ima Klis, ne vidim razloga da i mi ne dobijemo status grada. Što zapravo želimo s time? Ta ideja nam je pala onog trenutka kad smo shvatili koliko nam je Tvrđava važna za kulturni turizam. Status nam je bitan zbog identiteta Klisa, nemamo mi neke skrivene namjere, niti tražimo institucije. Ne treba nam ni sud ni policija, sve to imamo u bliskom okruženju”, pojašnjava nam kliški načelnik.

Jedan od popularnijih poteza Vetma je povukao je kad je mladim obiteljima zagarantirao zemljište za gradnju kuće.

“Povećanjem potražnje nekretnina u Splitu dogodio se skok cijena, mlade obitelji s područja naše općine nisu si mogle priuštiti ‘normalnu’ nekretninu na ovom području. Mi smo primjer dobre prakse vidjeli u Slavonskom Brodu i na taj način pronašli model kojim će mlade obitelji moći po vrlo povoljnim uvjetima dobiti građevinsko zemljište i izgraditi kuću. Dakle, Općina Klis će osigurati infrastrukturu i osloboditi ih plaćanja komunalnog doprinosa, dok županija potiče izgradnju kuća u ruralnim područjima. U konačnici, to bi mladima trebalo dati bolju kvalitetu života, jer je, barem prema mom mišljenju, bolje je u živjeti u kući nego u stanu, a također, moći će i iznajmljivati jedan dio objekta i na taj način ostvariti obitelji dodatni prihod.”

Iako je uobičajeno mišljenje da državne institucije, međusobno ne komuniciraju previše, iz ovih riječi bi se dalo zaključiti da nije baš uvijek tako. Po savjet je Vetma išao u Slavonski Brod, zbog suradnje sa susjednim gradovima i općinama Klis je odustao od gradnje poslovne zone…

“Komuniciramo sa svima, uopće nemamo problem s time. Mnogi gradovi i općine imaju svoj ‘forte’ u nekim drugim djelatnostima i kad mi krenemo u tom smjeru pitamo za savjet. Isto kao i kad drugi dolaze k nama i žele vidjeti na koji način mi osmišljavamo svoj razvoj. Čak i neovisno o političkoj opciji. Za lokalnu razinu obično kažu da je ‘komunalna’, ili da je niža razina vlasti. Prije bih rekao da je to najviša razina vlasti, ovdje ste najbliže ljudima i pokušavate riješiti njihove potrebe. Lokalna vlast je stvar vizije, kako zamišljate svoj općinu za 10-20 godina. Svaki (grado)načelnik mora biti oprezan jer nitko ne želi donijeti krivu odluku, kad zna koliko se to može reflektirati na buduće generacije. Otud i tolika komunikacija. Što se tiče državne vlasti, na neki način je došlo je do estradizacije. Kad se uključe kamere svatko traži nekakav svoj ‘bod’, a to nam, mišljenja sam, i nije baš potrebno”, rekao nam Vetma za kraj.

Izvor: 100posto.hr