Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci domaćin je međunarodne znanstvene konferencije 5th International Experimental Biology and Medicine Conference »Biological clocks: mechanisms and application« koja je okupila niz eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz SAD-a, Engleske, Njemačke, Kine i Izraela. Tijekom tri dana okupljeni će stručnjaci raspravljati o aktualnoj temi biološkog sata, cirkadijalnom ritmu i općenito kronobiologiji, a riječ je o konferenciji koja se prvi put organizira u Europi.

Navodeći da će na konferenciji svoja znanja iznijeti 16 vrsnih stručnjaka tog područja, prof. dr. Krešimir Pavelić s Odjela za biotehnologiju pojasnio je da su uz riječko Sveučilište suorganizatori konferencije Društvo za eksperimentalnu biologiju i medicinu (Society for Experimental Biology & Medicine) te kineski Sichuan University & West China School of Medicine.

– Konferencija se do sada organizirala samo u SAD-u te posljednje dvije godine u Kini, a prvi put se održava u Europi, dok će se iduća održati u Brazilu. Aktualnosti teme doprinosi i činjenica da su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade tri američka znanstvenika koji su svoj životni vijek proveli izučavajući molekularni mehanizam funkcioniranja cirkadijalnih ritmova.

Cirkadijalni ritam označava fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju koje prate 24-satni ciklus i usklađene su s izmjenom dana i noći u okolišu pojedinca. Utvrđen je kod većine živih bića uključujući biljke, životinje i mikrobe. Svrha ovog ritma je da pripremi organizam na precizne i regularne promjene okoliša.

Između ostaloga ovaj ritam kod ljudi osigurava optimalan nivo i dužinu trajanja sna i odmora tokom noćnog perioda kako bi bio spreman optimalno obavljati sve funkcije u dnevnoj fazi. Stoga je ovo važan biološki proces čiji poremećaj može dovesti do umora, nesanice, dezorijentacije ali i do teških bolesti. Širi pojam je kronobiologija koja označava biološke vremenske ritmove poput dnevnog, plimnog, tjednog, sezonskog i godišnjeg.

Mi na Odjelu imamo čak dva laboratorija koja se bave ovom problematikom. Jedan je Laboratorij za genetiku ponašanja u kojem doc. dr. Rozi Andretić Waldowski provodi istraživanje na vinskim mušicama, a drugi je Laboratorij za sistemsku biomedicinu i genomiku, u kojem doc. dr. Elitza Markova-Car, koja je stekla doktorat upravo iz područje molekularnih mehanizama cirkadijalnih ritmova na Sveučilištu Kobe u Japanu, istražuje ulogu glavnih satnih gena u nastanku nekih malignih bolesti, među kojima posebno mjesto zauzima melanom, istaknuo je prof. dr. Pavelić.

Otvarajući trodnevnu konferenciju rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je zadovoljstvo što je upravo riječko Sveučilište domaćin eminentnim znanstvenicima koji će raspravljati o aktualnoj temi i podijeliti svoja iskustva ne samo međusobno, nego i studentima. Do 8. listopada sudionici konferencije bavit će se temama poput genetike biološkog sata, biološkim satom i srčanom metaboličkom funkcijom, ritmičkom izmjenom razine kisika, vezom između mreže koja održava cirkadijalni ritam i diobe stanica, cirkadijalnim ritmom i funkcijom probavnog trakta te nizom drugih tema iz tog područja.

U svom uvodnom govoru predsjednik Društva za eksperimentalnu biologiju i medicinu s University of Cincinnati Cancer Institute, Department of Molecular Genetic, prof. dr. Peter Stambrook, osvrnuo se i na Rijeku kao domaćina konferencije, istaknuvši da je prvi put čuo za Rijeku još kao dječak.

– Kao dijete skupljao sam poštanske marke i imao sam marku na kojoj je pisalo Fiume. To me zainteresiralo pa sam počeo čitati o Rijeci koja je ove godine domaćin konferencije i upoznao sam se s njenom bogatom poviješću – kazao je prof. dr. Stambrook.

Izvor: Novilist.hr