fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Oznaku Hrvatski otočni proizvod dobila 73 proizvođača

U mjestu Preko na otoku Ugljanu u petak je dodijeljenq oznaka kvalitete Hrvatski otočni proizvod 141 proizvodu i proizvodnim linijama koje su proizvela 73 otočna proizvođača.

Riječ je o tradicijskim otočnim proizvodima iznimne kvalitete i izvrsnosti. Oznaka Hrvatski otočni proizvod dodjeljuje se godišnje, u vidu plakete i makete, proizvođačima koji imaju sjedište tvrtke na otocima i koji nominirane proizvode izrađuju na otocima.

Među dobitnicima oznake za 2017. godinu 22 ih je iz Zadarske županije. Na otoku Pašmanu ih je 12, na Ugljanu šest, na Dugom otoku dvoje, te na Silbi i Ravi po jedan. Čak sedam oznaka dobili su OPG-ovi i jedna fizička osoba iz Tkona na Pašmanu.

Oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod dodijelili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, načelnik općine Preko Jure Brižić i župan Zadarske županije Božidar Longin.

Otok Pašman predvodi Zadarsku županiju

Pašmanci godinama prednjače po dobivenim oznakama. Ove godine dobitnici su Valentina Ugrinić (Tkon) za ručno pletene suvenire od prirodnog konopa, OPG Anđelko Palaškov (Tkon) za djevičansko ulje, OPG Stjepan Smoljan (Tkon) za pogačice i sirup od šipka, OPG Marin Zalović (Tkon) za džem od smokava sa šljivom i ružmarinom, džem od grožđa i motar u octu, OPG Katica Mušćet (Tkon) za smokvenjak i macerat od smilja, OPG Ante Grdaš (Tkon) za kremu za lice od ruže, OPG Frane Bojmić (Tkon) za ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG Ante Božić (Kraj) za slane inćune, kolač od smokava te džem od smokava, Obrt Lanđin(Kraj) za liker od magunja, kadulje i maslina, rakiju od magunja, kotonjadu od magunje, OPG Krsto Matulić (Pašman) za aceto od smokve „Pašman Libre“, Nataša Burmeta (Pašman) za arancine/limuncine te Ivanka Milašinović (Ždrelac) za nakit od naplavina i kamena.

Nositelji oznake kvalitete Hrvatski otočni proizvod za 2017. na otolu Ugljanu su Mate Rančić (Preko) za kravatu od drva masline, Kamen dizajn (Preko) za suvenire od bračkog kamena (zdjelice za bombonjere), OPG Senka Otavijević (Sutomišćica) za uporabne suvenire od maslinova drveta, OPG Vojko Škopić (Ugljan) za ekstra djevičansko maslinovo ulje, Ribarski obrt Moćun (Kali) za slane srdele/lokarde te Ivan Longin (Kali) za ručno pletene suvenire (pramcobrani za brodove „brk“ i pendula).

Na Dugi otok, Silbu in Ravu odlaze četiri priznanja. Nositelji su OPG Ksenija Kalcina (Žman) za džem od magunja, Darinko Karinja (Sali) za hidrolat lavante, macerat lavande te suvenir od morskih naplavina (brodić), OPG Filip Simičić, (Mala Rava) za eterično ulje mirte, Aranea d.o.o. Silba za Liniju toretini, kekse s narančom, limunom i čokoladom, slane krekere/baškotine, za svježu paštu punjenu ovčjim sirom, te suhu paštu od pirovog brašna.

Hrvatski otočni proizvod primjer za ostale regije

Projekt Hrvatski otočni proizvod već 11 godina za redom potiče otočne proizvođače u proizvodnji izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije te na taj način čini njihovu kvalitetu mjerljivom. Projekt je fokusiran na održivi razvoj otoka s ciljem smanjenja depopulacije otoka i poticanja i reafirmiranja tradicionalnih ali i inovativno-inovacijskih otočnih proizvodnji te uključuje 279 otočnih proizvođača s 24 hrvatska otoka i poluotoka Pelješca i time obuhvaća 880 proizvoda i proizvodnih linija.

Proizvodi koji nose oznaku Hrvatski otočni proizvod pridonose promociji identiteta hrvatskih otoka i Hrvatske kao vrhunske turističke, gastronomske i ekološke destinacije diljem svijeta, ali i na domaćem tržištu.

Ministrica Žalac najavila je sličnu promotivnu akciju za ostale hrvatske regije, a prva među njima bit će Slavonija.

Avantura otok

Prije same dodjele oznake Hrvatski otočni proizvod ministrica Žalac je u općini Preko svečano otvorila projekt održivog razvoja Općine pod nazivom Avantura otok. Projekt je Ministarstvo sufinanciralo u iznosu od 1,13 milijuna kuna.

Projekt Avantura otok prepoznat je kao temelj za razvoj održivog turizma na otocima Ugljanu i Sestrunju. Ministrica je naglasila važnost ovog projekata radi unapređivanja i poticanja razvoja lokalne zajednice. Ulaganjem u infrastrukturu otvara se mogućnost produljenja turističke sezone, brendiranja otoka Ugljana kao odredišta za sportsko-rekreativni i kulturni turizam te dodatnog zapošljavanja lokalnog stanovništva, naročito mladih koje se potiče da se nakon završenog školovanja vrate na otok.

Izvor: Tockanai.hr