Podaci o zaposlenosti u posljednjih šest godina ukazuju da, nakon deset godina stagnacije i pada, dolazi do oporavka gospodarstva. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg pozitivnog skoka došlo je u njih čak 104.

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana veliku analizu pod nazivom ‘Gradovi u statistici’ u kojoj su prikazani trendovi i brojčani pokazatelji gradova u čak 16 područja – od broja i strukture stanovnika, trendova doseljavanja i odseljavanja, turizma, građevinarstva, broja vrtića, škola, učenika, studenata… od 2011. do 2016. godine. S obzirom da je Hrvatska u, kako je upozorila i sama Predsjednica Republike, ‘izvanrednom stanju’ zbog masovnog iseljavanja kojemu je, pak, glavni uzrok nedostatak radnih mjesta, mi smo se u ovoj analizi odlučili fokusirati na podatke DZS-a o zaposlenosti.

Za razliku od statistika koje govore o padu broja nezaposlenih, a koje se u javnosti doživljavaju sa velikom zadrškom i skepsom jer u velikom broju slučajeva ne ukazuju na pozitivne trendove, nego upravo suprotno – da je broj nezaposlenih pao kao posljedica odlaska nezaposlenih ljudi iz zemlje, podaci o rastu zaposlenosti ne mogu se dvojako tumačiti i znače samo jedno – da su otvorena nova radna mjesta i da se gospodarstvo, nakon višegodišnje krize, ipak polako pokreće.

2016. kao godina početka oporavka

A upravo to se da iščitati iz ovih podataka, da se gospodarstvo, nakon deset godina stagnacije i pada, ipak počelo oporavljati. Naime, na razini države imali smo konstantni pad zaposlenih od 2011. do 2015., a situacija se nabolje počinje mijenjati tek u 2016. godini u kojoj je prekinut trend pada i ponovo počinje rast zaposlenosti. Prošle je godine, tako, u pravnim osobama u gradovima i općinama bilo 1.082.985 zaposlenih. I iako je to tek 0,46 posto, odnosno 4.969 više zaposlenih u odnosu na 2011. godinu kada je situacija krenula nizbrdo, u odnosu na 2015. godinu radi se o rastu od 6,29% ili 64.131 više zaposlenih. Svi navedeni podaci su preuzeti iz DZS publikacije Gradovi u nizu.

Analizirajući, pak, situaciju na razini gradova, još je izraženiji skok u 2016. godini. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg skoka došlo je u njih 104. Rast zaposlenosti do deset posto zabilježen je tako u 74 grada, 22 grada bilježi od 10 do 20 postotni rast, a u pet je došlo do skoka od preko 20 posto. Zanimljivo je da je uglavnom riječ o srednjim i malim gradovima. Riječ je o Hrvatskoj Kostajnici (21,15 posto), Vrgorcu (22,14 posto), Kastvu (34,90 posto), te Belom Manastiru (48,34 posto). Apsolutni rekorder, sa rastom od čak 64,62 posto je, pak, Grad Pleternica, koja je na dan 31. ožujka prošle godine imala 698 zaposlenih u pravnim osobama, što je a 274 više nego godinu ranije. S obzirom na pozitivne trendove u ovom gradu, za očekivati je da će u ovoj godini Pleternica konačno nadoknaditi višegodišnji pad i ponovo doseći broj zaposlenih iz 2011. godine, kada ih je u pravnim osobama bilo 808.

Jozić: Rezultati će biti još bolji, u Proračunu za 2018. planiramo rekordne iznose poduzetnicima

Takva predviđanja potvrđuje i gradonačelnica Antonija Jozić, koja je uvjerena kako će upravo u ovom njezinom mandatu, u iduće četiri godine, Pleternica doživjeti gospodarski oporavak i procvat jer već u Proračunu za iduću godinu planiraju rekordna sredstva za poduzetnike.

Gradonačelnica ističe kako je situacija u Pleternici, što se zapošljavanja tiče, čak i bolja od ovoga što govore podaci DZS-a koji se odnose samo na trgovačka društva, odnosno poduzeća, ali ne obuhvaćaju i broj zaposlenih u obrtima. A Pleternica je, napominje, jedini grad u Požeško-slavonskoj županiji koji bilježi porast broja obrtnika.

‘Prema dostupnim podacima pleternički poduzetnici su u godinu dana otvorili gotovo 300 radnih mjesta, što je izuzetno važno za naš grad i ja im na tome čestitam. No, ako su poduzeća povećavala broj zaposlenih, ja sam uvjerena da su taj trend pratili i naši obrtnici kojih je oko 150 registriranih tako da su rezultati sigurno još bolji’, komentira gradonačelnica.

Analizirajući koja su to nova radna mjesta otvorena, navodi da je 70 novozaposlenih u prerađivačkoj industriji, 60 u građevini, jedan dio u trgovini i, ono što je posebno raduje, iako je broj zasad malen je sedam novozaposlenih u informatičkim tvrtkama. S obzirom da se upravo pripema novi projekt E-inkubatora, za kojeg je Pleternica dobila EU sredstva, gradonačelnica vjeruje da će on doprinijeti zapošljavanju u tom najbržerastućem sektoru.

Jozić naglašava da su trenutno pri kraju s izradom Programa razvoja gospodarstva Grada Pleternice za razdoblje 2018.-2020. godina, te najavljuje da će u Proračunu za 2018. godinu planirati značajna sredstva za poduzetnike i obrtnike. Trenutno Grad poduzetnicima sufinancira najam prostora u inkubatoru, prvu godinu 100%, drugu 75%, a treću 50%. Sufinancira im i pripremu projektnih prijava za bespovratna sredstva u visini od 50%, a u Poduzetničkom centru Pleternica d.o.o. imaju besplatne konzultacije vezano za otvaranje tvrtki i poslovanje općenito.

‘Od iduće godine proširit ćemo to na mjere za zapošljavanje, investicije i sl., i vjerujem da će rezultati u sljedećem statističkom izvješću biti još bolji. Ja osobno težim izvrsnim rezultatima, ovi podaci koji su objavljeni su odlični obzirom na okolnosti no Pleternica zavrjeđuje i može još puno, puno više. Sretna sam da je prvi projekt odobren u mom novom mandatu – projekt E-inkubatora, i ako se po jutru dan poznaje, ovaj mandat će obilježiti upravo gospodarstvo. Čini se idemo u dobrom smjeru!’, zaključuje gradonačelnica Pleternice.

Mostarac: Podižem sredstva za poduzetnike za još 20 posto

Osim što je grad s trećim najvećim porastom zaposlenosti u prošloj godini, Grad Kastav je među deset gradova koji su se najbolje nosili s krizom kroz čitavi period od 2011. godine, pa su lani imali čak 23,47 posto više zaposlenih nego te godine. S obzirom na najave gradonačelnika o daljnjim mjerama poticanja poduzetnišva, i za ovaj grad se može očekivati samo daljnji rast. Matej Mostarac kaže nam, naime, kako će u idućem proračunu za još 20 posto povećati sredstva za poduzetnike, te mjere kroz Program poticanja poduzetništva, osobito za nove poduzetnike.

Mostarac ističe kako je Grad Kastav u svoju viziju postavio grad kao mjesto ugodnog življenja temeljen na gospodarskom i društvenom razvoju, i na tome se konstatno radi.

‘Našu poduzetničku strukturu karakterizira u prvom redu veliki broj mikro i malih poduzeća koji su otporniji na gospodarske i društvene promjene, prilagodljiviji su zahtjevima tržišta te su u velikoj mjeri izvozno orijentirani. Bilježi se povećanje broja poduzetnika u sektoru IT-a i projektiranja. Ulažu se sredstva i u razvoj i inovacije što je dovelo i do iskoraka u boljim pokazateljima poslovanja i povećanju broja zaposlenih’, kaže Mostarac i navodi kako Grad Kastav već više od 10 godina provodi mjeru subvencioniranja poduzetničkih kredita kojima se poduzetnicima pružaju uvjeti da po povoljnijim uvjetima dobiju sredstva za različite namjene, od nabave opreme, uređenja prostora do obrtnih sredstava. Uz povećanje sredstava za poduzetnike, u planovima je i daljnji razvoj poduzetničke zone kojemu prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. ‘Grad Kastav već sada se profilirao kao mjesto ugodnog življenja koje privlači mlade obitelji i poduzetnike, a i dalje aktivno radimo na dostizanju te vizije’, zaključuje Mostarac.

U top deset gradova s najvećim rastom zaposlenosti u razdoblju 2015.-2016. još su Dugo Selo, Novigrad, Vis, Pregrada i Prelog.

Izvor: gradonačelnik.hr