Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

‘Pomoću 60 milijuna eura iz EU preporodit ćemo Ruđer i gospodarstvo’

Potpuno neočekivano, u jeku hrvatske krize vlasti, sastaju se hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović i srbijanski premijer Vučić. Spremni su, kažu, pokrenuti dijalog kako bi se riješila otvorena pitanja dviju zemalja.

Dr. Tome Antičić (47) bit će ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) i u idućem četverogodišnjem mandatu, odlučilo je u petak Upravno vijeće naše najveće znanstvene kuće.

Prije toga je Znanstveno vijeće IRB-a dvotrećinskom većinom pružilo podršku Antičiću za nastavak reformi koje je pokrenuo zajedno sa svojim suradnicima.

Što smatrate najvećim uspjehom u svom prvom mandatu?

– U mom prvom mandatu Ruđer je ostvario restrukturiranje, postigli smo da naglasak na IRB-u bude na izvrsnosti. Na osnovi projekata dobivaju se ključne pozicije, prostor i laboratorij. Manjak projekata znači i gubitak ključnih pozicija i prostora. Ta svijest, uobičajena na Zapadu, sada postupno raste i na Ruđeru.

Prije četiri godine najavili ste da želite vratiti naše izvrsne znanstvenike iz inozemstva.

– Putem novog statuta i nizom novih pravilnika uspjeli smo staviti naglasak na poticanje mobilnosti, povratak naših, ali i dolazak stranih znanstvenika. Primjerice, da biste dobili poziciju na Ruđeru, morate imati postdoktorat izvan Hrvatske. Uspjeli smo privući nekoliko naših ljudi iz inozemstva među kojima su dvije naše vrhunske mlade znanstvenice iz Njemačke, dr. Iva Tolić i dr. Ana Sunčana Smith. One su na Ruđer donijele dva od ukupno četiri projekta Europskog istraživačkog vijeća u Hrvatskoj. Otvorili smo i vrata stranim znanstvenicima. Od 23 stranca na Ruđeru, osam ih je stalno zaposleno.

Koliko europskih projekata ima Ruđer?

– Ruđer zapošljava šest posto hrvatskih znanstvenika, a oni su dosad svojim projektima pribavili više od 55 posto sredstva što ih je Hrvatska dobila u sklopu programa Obzor 2020. To je u ovom trenutku oko sedan milijuna eura. Također, imamo i 33 projekta u sklopu FPZ programa financiranja u iznosu od šest-sedam milijuna eura.

Što smatrate svojim najvećim neuspjehom u mandatu?

– To što nisam uspio hrvatsku vlast, bilo lijevu bilo desnu, i Ministarstvo znanosti uvjeriti da je važna izvrsnost, a ne uravnilovka. Izvrsnost je ključna ne samo za uspjeh Ruđera nego i cijele akademske zajednice.

Kako ide suradnja s gospodarstvom? Često ističete da u našoj akademskoj zajednici vlada stav da je sramota raditi za industriju?

– Tu postoji pomak. Suradnja s gospodarstvom je u protekle četiri godine povećana za 20 do 30 posto, što u krizi jest velik uspjeh. No tu se može još puno bolje i na tome radimo. Svakako najvažniji na planu suradnje IRB-a s gospodarstvom je Ruđerov strateški projekt, 60 milijuna eura vrijedi O-ZIP (Otvorena znanstvena infrastrukturna platforma za inovativne primjene u gospodarstvu).

U kojoj je fazi taj projekt?

– Stvari stoje izvrsno. Sa Svjetskom bankom pišemo studiju izvodivosti koja bi trebala biti gotova u idućih 12 mjeseci. Nakon toga ide na verifikaciju u Europsku komisiji pa početak projekta očekujemo 2018. godine. Tih 60 milijuna eura uložit će se u dijelove Ruđera koji su najrelevantniji za suradnju s gospodarstvom. Institut će se tako potpuno obnoviti, bit će to zapravo Ruđer 2.0 u kojem će biti vrhunska oprema i vladati vrhunski uvjeti. Imat ćemo sve osnove za vrhunsku znanost koja će istodobno biti bliska gospodarstvu.

Često ističete da bi u idućih 10 do 20 godina Ruđer mogao postati jedna od 50 do 100 vodećih znanstvenih institucija u svijetu. Je li to preambiciozno?

– Ne, nije. Ako se primijeni zakonodavni okvir, ako se sredstva iz strukturnih fondova raspoređuju prema kriteriju izvrsnosti te ako otvorimo vrata povratnicima iz inozemstva i stranim znanstvenicima, moja vizija Ruđera postat će stvarnost.

Izvor: www.jutarnji.hr