Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

„Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

„Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece“, kaže stara indijanska poslovica. Nažalost, prema planeti posuđenoj od nekih budućih generacija, ne ponašamo se niti najmanje odgovorno, upravo su stoga mladi, kojima ovaj svijet ostaje, krenuli u odlučnu borbu za klimu i spas planete.

U petak, 15. ožujka i zagrebački učenici kreću u borbu za klimu. Prosvjedna povorka, u 12:30 kreće s Europskog trga prema Markovom trgu. Iza organizacije ovog, hvale vrijednog skupa, čiji je cilj podići svijest svih nas da se odgovornije ponašamo prema svojoj planeti, ne stoji nitko od političara, niti državnih dužnosnika, niti popularnih sportaša, niti estradnih zvijezda – čitavu je organizaciju, naime, pokrenula 17-godišnja djevojka, Laura Skala. Iako još nije zakoračila u svijet punoljetnih, pa tako nema niti biračko pravo glasa, ova je maturantica odlučila da se njen glas za klimu mora čuti odmah i sada, jer vremena za čekanje nema.

„U školama učimo jezike, književnost, matematiku, fiziku, kemiju, učimo o povijesti, i sve je to lijepo, no mi ne učimo o budućnosti čovječanstva i naše planete, odnosno o klimatskim promjenama o kojima ta budućnost direktno ovisi. Budući da na nama mladima ovaj svijet ostaje, vrijeme je da dignemo svoj glas za spas Zemlje. Upravo sam zato, potaknuta prosvjedima učenika diljem svijeta, odlučila dati sve od sebe da motiviram i mlade u Hrvatskoj da se pokrenu i aktiviraju, kako bismo zajednički ‘deaktivirali’ krajnje inertan i neodgovoran odnos današnjih političara prema klimatskim promjenama, čije ćemo posljedice, ne poduzmu li se hitno konkretni koraci za smanjenje emisije stakleničkih plinova, osjetiti svi, naročito generacije koje su danas još u školskim klupama, a još snažnije oni koji se još nisu niti rodili“, poručuje Laura Skala u razgovoru za Lupigu.

Ona je učenica privatne klasične gimnazije u Zagrebu i, kako sama kaže, već duže se vrijeme pokušava intenzivnije baviti ovom temom. Odlučna je da će se rješavanjem upravo tih, za opstanak planete krucijalnih pitanja, baviti do kraja života, jer vjeruje da su, iako je 5 do 12, pozitivne promjene još uvijek moguće.

„Smatram da bi razloga za optimizam bilo još i više da smo mi mladi, kroz sustav obrazovanja, dobili više kvalitetnih informacija o ovoj problematici. Zbog neozbiljnog ponašanja ljudi prema jedinoj planeti koju imamo, situacija je itekako ozbiljna te danas više nije dovoljno samo šturo učiti o klimama u pojedinim dijelovima svijeta i pogledati dokumentarac Leonarda DiCapria o klimatskim promjenama, jer u pitanju je opstanak čovječanstva. Smatram, stoga, da bi se u škole što hitnije trebao uvesti predmet koji će educirati mlade naraštaje o temama zagađenja, klimatskih promjena, ekologije i geologije“, kaže Laura.

Kroz razgovore sa svojom generacijom, stekla je dojam da bi mladi, kada je riječ o spomenutoj problematici, mogli, točnije morali, biti mnogo osvješteniji nego što trenutno jesu.

„U današnje vrijeme modernih tehnologija, koje nam uvelike olakšavaju život i rad, prilično se teško odreći blagodati na koje su nove generacije danas navikle. No, kada bi mladi, kroz kvalitetno informiranje i edukaciju, spoznali da je to odricanje za dobro svih nas i za bolju budućnost, uvjerena sam da bi se mnogo više potrudili, a rezultati bi zasigurno utjecali na usporavanje klimatskih promjena“, poručuje maturantica koja u ovome što radi ima podršku svojih kolega i profesora.

Koliko će se mladih u petak priključiti prosvjedu za klimu i nije, kako kaže Laura, toliko bitno, jer mnogo je bitnije koliko će se daleko čuti glas mladih koji upozoravaju da se, prema planeti koju im ostavljamo, konačno počnemo ponašati odgovornije.

„Želimo pritisnuti političare svih boja da napokon adresiraju krizu u kojoj se svijet nalazi i poduzmu neke konkretne mjere kako bi se spriječila katastrofa koja se već nazire kroz sve snažnije posljedice klimatskih promjena. Želimo da nas svi oni, koji su na pozicijama na kojima se donose odluke, čuju, da shvate da smo u strahu i da nećemo odustati od borbe za klimu sve dok pozitivne promjene ne budu jasno vidljive. Želimo da nas čuju i oni koji ne donose odluke, ali će snositi posljedice loših i neodgovornih politika. Ako prosvjedujete za bolje plaće, jer je vaša plaća mala, ako prosvjedujete za prava nekih skupina, samo zato što ste i vi u nekoj od tih skupina, priključite se i prosvjedu za klimu, jer klima nije nešto što vas se ne tiče, upravo su klimatske promjene problem svih nas, problem čije ćemo posljedice osjetiti i mi, ali i oni koji će se tek roditi“, poručuje Laura, a 17 joj je godina tek.

Zahvaljujući ovoj mladoj djevojci, ali i svima onima koji će se priključiti prosvjedu, Hrvatska će „kupiti“ kartu za bolje sutra, jer će se u petak priključiti globalnom prosvjedu srednjoškolaca za klimu, „School Strike 4 Climate“ koji je pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, a prosvjedi se sada održavaju u više od 800 gradova diljem svijeta.

Temperature rastu, polarne ledene ploče se tope, srednja razina mora raste, u pojedinim su dijelovima svijeta sve češće pojave ekstremnih vremenskih uvjeta, od obilnih kiša i toplinskih valova do ekstremnih suša. Nažalost, niti prognoze za godine koje dolaze nisu dobre, jer se očekuje da će se u narednim desetljećima, stanje dodatno pogoršati.

Ugledni svjetski klimatolozi smatraju da su glavni uzroci zatopljenja, koje se primjećuje od sredine 20. stoljeća, ljudske aktivnosti. Izgaranjem fosilnih goriva, krčenjem prašuma i uzgojem stoke ljudi sve više utječu na klimu i temperaturu Zemlje. Tim se procesima oslobađaju goleme količine stakleničkih plinova koji se pridodaju onima koji prirodno postoje u atmosferi, čime se pojačava efekt staklenika i globalno zatopljenje, upozorava Europska komisija. Ističu kako CO2, staklenički plin najčešće nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti te je uzrokom 63 posto globalnog zatopljenja koje su uzrokovali ljudi. Njegova je koncentracija u atmosferi trenutačno 40 posto viša nego na početku industrijalizacije. Drugi staklenički plinovi ispuštaju se u manjim količinama, ali zadržavaju toplinu mnogo učinkovitije nego CO2, a u nekim su slučajevima i tisuću puta jači. Metan je odgovoran za 19 posto globalnog zatopljenja koje su uzrokovali ljudi, a dušikov oksid za 6 posto.

Da bismo ublažili klimatske promjene, moramo smanjiti ili spriječiti te emisije i povećanje koncentracija stakleničkih plinova, koje su vrlo vjerojatno uzrok najvećeg dijela zatopljenja, a rezultat su ljudskih aktivnosti, poručuju iz Europske agencije za okoliš. U sklopu okvira politika o klimi i energetici, Europska unija se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisije na području EU-a za najmanje 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. Taj je cilj obvezujući za sve članice EU-a.

Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni porast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova trebale bi se drastično smanjiti. Do 2050. godine globalne emisije trebale bi se smanjiti za 50 posto u usporedbi s 1990. godinom, prije nego što se postigne ugljična neutralnost do kraja ovog stoljeća. EU podržava cilj UNFCCC-a i do 2050. godine namjerava smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Te visoko postavljene ciljeve treba sagledavati i u kontekstu ciljeva koji se zahtijevaju od zemalja u razvoju, a oni su znatno blaži od EU ciljeva, navode iz Europske agencije za okoliš.

I za kraj prisjetimo se mudrosti Cree Indijanaca koja upravo sada, u 21. stoljeću, dobiva svoj puni smisao: “Tek kad sasiječete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upecate posljednju ribu, tek tada ćete saznati da se novac ne može jesti.”

Lupiga.Com