fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Poslovi za američku mornaricu dižu prihode i dobit Viktora Lenca do povijesnog rekorda

Unatoč problemima s kojima se opet, više od četiri godine nakon ulaska u EU, suočava hrvatska brodogradnja, ova će godina biti itekako dobra za brodogradilište Viktor Lenac.

U prva tri kvartala ostvarili su neto dobit od 27 milijuna kuna te poslovne prihode u iznosu od 401,6 milijuna kuna, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Štoviše, Uprava očekuje i visoku neto dobit na kraju 2017. te najavljuje prihode koji će biti na razini jedne od najboljih dosadašnjih godina.

VELIKI PROJEKT

– Tržište nam je pružilo određene prilike i mi smo ih iskoristili. Ostvareni prihod bit će značajno viši u odnosu na 2016. i blizu povijesnog rekorda iz 2015. godine. Prihod je bitan, ali pravo mjerilo uspješnosti kompanije je neto dobit. Ove godine očekujem relativno visoku neto dobit, što znači da smo, osim što smo radili puno, radili barem malo “pametnije” nego dosad – kaže Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave Viktora Lenca.

Dodaje da glavni razlog visokog prihoda u većoj mjeri pripada velikom projektu koji su odradili za američku ratnu mornaricu, no napominje da je i prihod od ostalih poslova remonta u skladu s planom. Dosta su i ulagali u ovoj godini – 26 milijuna kuna u dugotrajnu materijalnu imovinu.
Pavelin pritom napominje da kontinuirano investiraju u obnovu postojeće infrastrukture i mehanizacije, kao i u nabavu novih tehnologija koje podižu konkurentnost, ali i standard očuvanja okoliša. Plutajući dokovi njihova su strateška imovina i po pitanju obnavljanja su vrlo slični katedralama: kad se dovrši jedan restauracijski ciklus, sve kreće ispočetka. Ove su godine investirali i u novu, robotsku tehnologiju čišćenja brodskih površina vodom pod visokim tlakom te nabavili određenu mehanizaciju horizontalnog i vertikalnog transporta. Sljedeće godine, otkriva Pavelin, uz standardne investicije u dokove, razmatraju i nabavu stroja za izvlačenje brodskih osovina koji bi im mogao ubrzati proizvodni proces i smanjiti operativne troškove.

– Radimo cost-benefit analizu i ovisno o rezultatima, odlučit ćemo o investiciji. No, naša najvažnija investicija je kontinuirano ulaganje u edukaciju naših ljudi i tu ne štedimo, neovisno o tome kakva je godina. Samo tako možemo osigurati budućnost kompanije – ističe Pavelin.

NOVA TVRTKA

Upravo je nedostatak kvalitetnih proizvodnih radnika, uz sve oštriju konkurenciju, jedan od ključnih izazova s kojim se suočavaju. Šef Viktora Lenca kaže da je to izravna posljedica višegodišnje devastacije proizvodnih industrija i vrednovanja proizvodnog rada pa mladi ljudi sve manje biraju proizvodna zanimanja. Za onaj mali broj koji se ipak školovao za neko proizvodno zanimanje, odmah se otvaraju prilike u zemljama s mnogo intenzivnijim gospodarskim aktivnostima i, posljedično, razmjerno višim primanjima. Zbog toga je i osnovana tvrtka VL Steel koja je, kaže Pavelin, svojevrsni mikro projekt povratka kvalitetnih proizvodnih radnika u Hrvatsku. U vlasničkoj strukturi toga društva Viktor Lenac ima 75 posto, a 25 posto je uložio direktor društva i njihov partner Marko Sobotinčić.

-Cilj je novog društva povećanje produktivnosti rada i učinkovitosti proizvodnog procesa brodogradilišta kroz smanjivanje gubitaka koji nastaju zbog oscilirajuće kvalitete i pouzdanosti radnika podugovarača te rastućih cijena. Predmet poslovanja nove tvrtke su radovi u brodogradnji i srodnim metaloprerađivačkim granama: radovi u čeliku, bravarski i cjevarski. Poslovni model podrazumijeva pružanje usluga prvenstveno Viktor Lencu, a poslije i širem tržištu. To znači da će ovi radnici biti na raspolaganju brodogradilištu, a u razdobljima manje zaposlenosti biti poslani u inozemstvu. Svrha tvrtke je povećanje dobiti Viktora Lenca – pojašnjava Pavelin te naglašava da osim kvalitete, time planiraju povećati fleksibilnost iskorištavanja radnih kapaciteta i učinkovitije upravljati dijelom fiksnog troška kroz poslovni model manje tvrtke, neopterećene balastima velikih kompanija poput Viktora Lenca.

Kad je o konkurenciji riječ, Turska je prilično jaka. Turska brodogradilišta su snažne kompanije na dobroj poziciji gdje je gospodarska aktivnost u okruženju značajno jača. I dostupnost radne snage je neusporediva.

POMOĆ DRŽAVE

– Postoje i naznake da turska država u određenim segmentima aktivno potpomaže svoja brodogradilišta, što bi svaka odgovorna država trebala raditi. Brodogradnja je industrija koja ima širi društveni značaj – konstatira Pavelin.

Što se, pak, tiče budućnosti, dojam je da se recesija na brodarskom tržištu nastavlja, premda je bez povijesnog odmaka vrlo teško govoriti o njenoj dubini i trajanju. Zbog toga Pavelin kaže da je teško procijeniti je li u pitanju recesija ili novi, trajniji balans ponude i potražnje.

– Narudžbe novih brodova i dalje premašuju planirana rezanja brodovlja, a ne nazire se iskorak globalnoga gospodarstva koji bi podigao potražnju iznad ponude – komentira Pavelin. Stoga će i 2018. biti izazovna, ali će donijeti i određene prilike koje Viktor Lenac mora iskoristiti.