fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Stara lučka skladišta nestaju s lica zemlje, a Rijeka će nakon puno godina dobiti neke drugačije vizure

Rušenje kompleksa velikih lučkih skladišta u samom središtu Rijeke, na Bečkoj obali, bit će završeno do 4. kolovoza ove godine, potvrdio je Davor Žigman, voditelj odjela za održavanje Lučke uprave Rijeka, s kojim smo obišli radove na uklanjanju takozvane »sedmice«, odnosno skladišta broj 5, 6 i 7.

Do sad je, što se jasno i vidi sa Žabice i drugih dijelova grada, srušeno oko pola golemog kompleksa armiranobetonskih skladišta, izgrađenih početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, a na preostaloj polovici uklonjen je veći dio vanjskih zidova. Rušenje izvodi tvrtka Eurco d.d. iz Vinkovaca, specijalizirana za takve zahvate, a u Rijeci i okolici poznata je po rušenju 256 metara visokog dimnjaka nekadašnje koksare u Bakru.

Vrijednost ugovora je gotovo 13 milijuna kuna, od čega je pet milijuna kuna osigurano iz državnog proračuna, a ostatak iz vlastitih sredstava riječke Lučke uprave. Rušenjem skladišta, kaže Žigman, oslobodit će se prostor za manipulacije teretom, kojeg u riječkom lučkom bazenu kronično nedostaje.

Suhi podrumi

– Riječ je o skladištima građenima u vrijeme kad je u luci dominirao generalni teret. Kompleks se prostirao na četiri kata i podrumske prostorije, a teret se dizalicama podizao na svaki od katova, na platforme nalik balkonima, odakle se unosio u unutrašnjost skladišnog prostora. Danas je takav način rada neisplativ pa se već niz godina u skladištu koristilo samo prizemlje, dok su ostali katovi bili prazni. Naprosto, riječ je o tehnologiji koju je pregazilo vrijeme i koja više nije isplativa ni za konceionara, ni za Lučku upravu, kaže Žigman.
Zapadna polovica kompleksa već je srušena do temelja, a na istočnom dijelu ostala je stajati još nosiva konstrukcija, odnosno armiranobetonski stupovi i ploče između katova, te manji dio vanjskih zidova. Za vrijeme u kojem su građena, skladišta 5, 6 i 7 bila su konstruirana vrlo kvalitetno, čemu svjedoči i golema količina čelične armature koja viri iz srušenih dijelova, ali i iz konstrukcije koja još stoji.

– Gradilo se kvalitetno, što se vidi i u podrumu koji je ispod razine mora, praktički uz samu operativnu obalu, ali nikada nije došlo do značajnijeg prodora morske vode u sam podrum. Međutim, potrebe luke se mijenjaju i zbog toga se skladište ruši. Luka Rijeka d.d. ovim će zahvatom dobiti oko osam i pol tisuća četvornih metara novog platoa za manipulaciju teretima, kolika je tlocrtna površina zgrade. Luci Rijeka nove su površine potrebne, zbog gubitka prostora na dijelu uz Zagrebačku obalu na kojoj je izgrađen novi kontejnerski terminal, kaže Žigman.

Dio materijala od srušenog skladišta bit će iskorišten za radove u riječkom lučkom bazenu. U prvom redu za zatrpavanje podruma »sedmice«, ali i za nasipavanje ostalih prometnih i skladišnih površina unutar bazena, u kojemu paralelno traju radovi u okviru projekta »Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Bazen Rijeka« (POR2CORE-Rijeka Basin), u neposrednoj blizini skladišta 5, 6 i 7, na DeFranceschijevom gatu, kao i zapadno, u blizini Metropolisa, gdje je već srušeno skladište 13, ruši se i skladište 14, od kojeg će dio nosive konstrukcije, prema nalogu Konzervatorskog odjela u Rijeci, biti sačuvan, obnovljen i izložen javnosti.

Obnova platoa

Ovaj projekt, ukupne vrijednosti 33,6 milijuna eura, sufinanciran je, s 85 posto udjela, sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a zajednički ga provode Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka d.d. Projekt obuhvaća radove na rekonstrukciji infrastrukture u Bazenu Rijeka na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu, uz obnovu i povećanje nosivosti svih, već dobrano dotrajalih lučkih operativnih površina, kojima će biti značajno povećana nosivost. Obnavljaju se i željeznički kolosijeci unutar lučkog bazena, dio će biti izmješten, a dijelom se grade i novi, uz svu prateću infrastrukturu, poput odvodnje, elektroinstalacija i ostalog.

– Rušenje skladišta nije dio tog projekta, ali će po okončanju svih radova plato na kojemu stoji biti uređen jednoobrazno, kao i ostatak lučkih površina oko njega, gdje se iskapa dio materijala ispod površine koji će biti zamijenjen novim, kvalitetnijim, a sve će površine na kraju biti betonirane takozvanim mikrobetonom, koji u sebi sadržava sitne čelične elemente, kakav je već korišten na Brajdici i na nekim drugim površinama. Time će nosivost površina biti značajno povećana, na čak sedamdeset tona po četvornom metru, u skladu s današnjim potrebama luke, kaže Žigman.

Izvor: Novilist.hr