Domaća radna snaga opet ‘na meti’ poslodavaca, evo za kojim radnicima će biti najveća potražnja

Kriza prouzročena pandemijom primorala je već lani brojne tvrtke na snažnije okretanje domaćem tržištu rada.

Nakon što je tržište rada u 2020. bilo pod snažnim utjecajem Covid-19 krize, popuštanjem nacionalnih restriktivnih mjera ekonomske aktivnosti, kao i mjera ograničenja u kretanju među državama, ne treba očekivati značajnije turbulencije na tržištu rada i nastavak postojeće situacije.

Upravo suprotno, s normalizacijom stanja očekuje se rast gospodarske aktivnosti, a time i rast potrebe za radnicima u svim sektorima gospodarstva – najviše u onima koje su osjetila najveći pad.

Sukladno očekivanjima, sve veću važnost za poslodavce dobiva domaće tržište rada, pri čemu posrednici na platformama u zapošljavanju, primjerice na portalu danasradim.hr naglašavaju kako je nedostatak radne snage, koji se proteklih godina vrlo često rješavao uvozom stranih sezonskih radnika, i dalje jedan od ključnih izazova našeg gospodarstva.

Kako ističe njihov direktor marketinga Gordan Škorić, upravo kriza prouzročena pandemijom jasno je ukazala na ovisnost pojedinih djelatnosti o zapošljavanju stranih radnika, primoravši lani brojne poslodavce na snažnije okretanje domaćem tržištu rada. I na portalu MojPosao očekuju da će se poslodavci još snažnije fokusirati na zapošljavanje domaćih radnika.

“S obzirom na situaciju u ostatku Europe, početkom godine dodatno je smanjen intenzitet imigracije i emigracije zbog čega je za očekivati kako će se poslodavci fokusirati na zapošljavanje domaćih radnika. Kao i dosad, puno toga će ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ne samo u Hrvatskoj već i u regiji, te Vladinim potezima koji ako budu gospodarski kvalitetni snažno će pozitivno utjecati na zbivanja na tržištu rada”, kaže njihov Alen Mrvac.

U odnosu na siječanj, kada je potražnja za radom bila 33% niža nego godinu prije, u veljači je taj pad smanjen na 11% u usporedbi s prošlogodišnjom veljačom, što potvrđuje optimizam i želju poslodavaca, kažu, da u 2021. nastave s uspješnim poslovanjem.

Najave se odnose na još bolje brojke te odmicanje od ‘dna’ potražnje za radnicima u siječnju, kad je prema OVI indeksu (mjesečnom indeksu online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijenome na zagrebačkim Ekonomskom institutom u suradnji s portalom MojPosao) ona iznosila 33% manje nego u istom razdoblju 2020. To je bio najveći pad od svibnja 2020., uzrokovan jačim restrikcijama ekonomske aktivnosti.

Sajam poslova

No, tržište rada – iako i dalje pod snažnim utjecajem pandemije, uz prisutan oprez i suzdržanost kod poslodavaca na planu zapošljavanja novih radnika, u veljači se tradicionalno budi, pa počinje uobičajena potraga za kvalitetnim radnicima koji će iznijeti turističku sezonu.

Tome u prilog, kažu, svjedoči i pojačan interes tvrtki za sudjelovanje na ovogodišnjem sajmu poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, koji će se održati od 25. veljače do 5. ožujka, i koji će ponovo na jednom mjestu okupiti poslodavce u potrazi za kvalitetnim radnicima i radnike u potrazi za novim poslovnim izazovima. I na portalu danasradim.hr već primjećuju pripreme brojnih hotelijera za nadolazeću sezonu i njihovu spremnost za istu u punom opsegu.

Ova tvrdnja se najbolje očituje u činjenici da su vodeći poslodavci iz turističkog sektora već krenuli u potragu za domaćim sezonskim radnicima. Uz orijentaciju na radnike iz njihove neposredne okolice, gotovo su sigurni kako će brojni poslodavci i ove godine ponuditi i pogodnosti poput smještaja, prehrane te plaćenog prijevoza.

Kako je trajanje turističke sezone još neizvjesno, kao dodatni poticaj zapošljavanju i očuvanju radnih mjesta svakako bi pridonijela i privremena prilagodba aktualne mjere “stalni sezonac”, ističe Škorić, u smislu da bi se ista omogućila i za osobe koje su kontinuirano radile najmanje 5 mjeseci (u odnosu na sadašnjih 6 mjeseci) kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu.

“Bitno je i da nadležne institucije krenu u aktivno promoviranje i poticanje školovanja za zanimanja i radna mjesta koja su sada deficitarna, a za kojima vlada velika potražnja na tržištu, poput: kuhara, vozača C kategorije, pizza majstora, stolara, armirača, keramičara, električara, projektanata, farmaceuta, automehaničara, autolimara, strojara”, kaže Škorić.

Iz hotelske grupacije pod brendom Bluesun Hotels ističu da buduće zaposlenike traže prvenstveno na hrvatskom tržištu rada, s osobitim naglaskom na krajeve Hrvatske u kojim se nalaze njihovi hoteli u svrhu poticanja rasta i razvoja lokalnih sredina – to su Bol, Supetar, Brela, Tučepi i Starigrad Paklenica.

Kroz njihovu Bluesun akademiju, jedinstven projekt u hrvatskom hotelijerstvu, odnosno radionice za usavršavanje u struci u zimskim i proljetnih mjesecima prođe u prosjeku 500 njihovih radnika. U 12 hotela i jednom kampu imaju 650 stalno zaposlenih, no u vrhu sezone 1700 radnika, dakle, više od 1000 sezonaca. Postotak povratka je vrlo velik – oko 80%.

Svake sezone najveća je potraga za kuharima, konobarima i sobaricama, a prema riječima direktorice sektora ljudskih potencijala Sunce hotela Maše Prebeg, ove godine planiraju kao i do sada – nove kolege najprije potražiti na hrvatskom tržištu.

Da hotelijeri nisu jedini koji s velikim očekivanjem gledaju na ovu sezonu, pokazuje činjenica, prema Škoriću, kako su i pojedini veliki trgovački lanci već početkom siječnja krenuli u potragu za sezonskim radnicima, dok prema najavama poslodavaca intenzivnije potrage za domaćim radnicima očekuju se u narednom periodu u građevinskom sektoru te u poljoprivrednoj proizvodnji.

Traženi građevinari

Uz turistički sektor koji u ljetnim mjesecima zapošljava do 70.000 sezonskih radnika, procjenjuje se da će ove godine najveća potražnja na tržištu biti za radnicima iz građevinskog sektora zbog brojnih infrastrukturnih projekta, ali i obnove potresom pogođenih područja kao i za sezonskim radnicima u poljoprivredi za koju se procjenjuje da na sezonskim poslovima godišnje radi i do 40.000.

“Trenutna situacija na tržištu rada je odlična prilika za fokus poslodavaca na domaću radnu snagu što, stvaranje novih prilika u zapošljavanju mladih te dugoročno na povećanje broja zaposlenih što će se reflektirati na povećanje osobne potrošnje, a time i na ukupno gospodarstvo”, zaključuje Škorić.

Izvor: Poslovni.hr