Kontejneri “Made in Croatia” koji stižu na Banovinu postavljeni su i na Antarktici

Dva kreveta, stol i dva stolca, kuhinja s hladnjakom i kuhalom, tuš-kabina, električni bojler kapaciteta 50 litara, umivaonik, WC školjka, električne grijalice, stropna LED rasvjeta, klima-uređaj za grijanje i hlađenje kapaciteta 2,7 kW, kompletne vodovodne i električne instalacije…

Sve to ima stambeni kontejner za dvije osobe, dug šest i širok dva i pol metra, površine oko 15 kvadrata i volumena 37 kubnih metara, koji proizvodi tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji. Namijenjen je i za potrebe Robnih rezervi koje takve kontejnere trebaju za slučaj prirodnih nepogoda poput potresa koji danima tresu Banovinu. Više nego ikad, pokazala se potreba za takvim brzim rješenjem za tisuće stradalnika kojima su srušene kuće, pa hitno trebaju krov nad glavom i krevet u kojem neće strepiti od novih podrhtavanja tla. Hrvatske tvrtke spremne su proizvesti ih i isporučiti pogođenim gradovima i selima.

Visoki standardi

– Premijer Andrej Plenković jasno je rekao da bi trebalo isporučiti što više stambenih modula kontejnera. Molio je da ih napravimo što više. Mi smo spremni. Imamo već gotov projekt koji smo radili za Hrvatski Caritas, s kojim smo ugovorili stotinu komada, ali i nešto većih stambeno-modularnih kontejnera s četiri ležaja, površine 18 kvadrata. Nakon potresa na Banovini, nekoliko tvrtki koje se bave tom proizvodnjom dogovara standard za područja pogođena potresom. Konkurenciju ne doživljavamo kao neprijatelje, nego kao prijatelje. To će biti tipski kontejneri za stradalnike – kaže Đuro Horvat, direktor Tehnixa, vodeći nas golemim pogonom u kojem se proizvode moduli.

– Obećali smo da ćemo 200 komada proizvesti i isporučiti već u siječnju, a još 300 u veljači. Smanjit ćemo isporuke koje imamo planirane za izvoz, povećali smo broj radnih dana, pa ćemo raditi od 7 do 16, a i subote će biti radne, sve kako bismo stigli proizvesti dogovorene količine i kako bismo pomogli tim ljudima – dodaje Horvat.

U proizvodnji već danima radi 150 ljudi, a od sutra se s kolektivnog godišnjeg odmora vraća svih 500 zaposlenih. Svim radnicima koji rade na tim modulima tvrtka će, najavljuje, dati deset posto stimulacije kako bi se povećala produktivnost i isporučilo što više stambenih kontejnera. Stiže im i 20 radnika iz Bosne i Hercegovine koji će također biti smješteni u stambenim modulima. Tehnix kontejnere izrađuje već više od deset godina, ali uglavnom za izvoz. Domaće tržište, kaže Horvat, nije prihvatilo visoke standarde koji su postali norma u Europi. Proizvodili su ih za smještaj izbjeglica i stranih radnika u kampovima.

– Da imamo još dvije tvornice, ne bismo stigli zadovoljiti potrebe tržišta. Imamo deset pogona, pet ih radi za takozvanu socijalnu ekologiju, dakle za zbrinjavanje ljudi, a pet radi za ekologiju, poput proizvodnje MBO postrojenja za zbrinjavanje otpada i drugoga vezanog uz održivo gospodarenje otpadom. O ovom dijelu socijalne ekologije nismo dosad puno govorili, no pojavom izbjegličke krize takvi moduli postali su traženi, a posebno nakon prirodnih nepogoda poput potresa – pojašnjava Horvat.

Pandemija koronavirusa nije donijela probleme i Tehnixu. Naprotiv, u kratkom roku inženjeri su osmislili smještajnu jedinicu za samoizolaciju osoba te koronakremator, postrojenje za spaljivanje virusima i bakterijama inficiranog otpada iz bolnica, zavoda i poduzeća. Za osmišljavanje krematora trebalo im je samo nekoliko tjedana, a uključeni su i znanstvenici jer tvrtka surađuje sa stručnjacima na fakultetima i u zavodima. Proizvodnja tijekom prošle godine nije pretrpjela veće zastoje. Istodobno je najviše po tridesetak radnika bilo u samoizolaciji, što nije utjecalo na proizvodnju.

– Prošle godine imali smo povećanje ukupne proizvodnje za 16 posto. Tako smo se organizirali, poticali smo ljude da se paze – dodaje. Zanimljivo je da je Tehnix gradio i vrtiće, škole i bolnice od kontejnera, od Koprivnice do Varaždina i Ozlja.

– U svijetu je hit da se vrtići rade od modularnih sustava jer su antipotresni, negorivi i lako se premještaju. Imate sela i gradove koji neke godine imaju manje ili više djece, pa se objekti prilagođavaju potrebama i broju djece. Doda se ili oduzme modul, koji se može i iznajmljivati. Sagradili smo i školu u Düsseldorfu u Njemačkoj, a u Luksemburgu smo podigli bolnicu za ovisnike o drogama, koji imaju potpunu slobodu, a izbjegnuta je mogućnost njihova samoozljeđivanja. Predložili smo našem premijeru da u Petrinji podignemo vrtić u vrlo kratkom roku, kao i upravnu zgradu tamošnjeg komunalnog poduzeća koja je srušena. Radimo i na razvoju modula dimenzija četiri puta osam metara, što je već mala kuća. Dva takva modula čine veću kuću. Dajemo garanciju na 50 godina jer imamo odlične zaštitne sustave, potpunu izolaciju poda i krova. Takve smo standarde primijenili i na ove manje kontejnere – ističe Horvat.

Cijena jednog stambenog kontejnera za četiri osobe je, kaže, za inozemno tržište oko 10.000 eura, za domaće tržište spustili su cijenu na 8000, a s Caritasom dogovorili su cijenu od 7000 eura po opremljenom kontejneru. Za postavljanje ne trebaju dozvole. Nude i sustav za montažu, četiri temeljne betonske ploče koje se postave na tlo i niveliraju, zatim se objekt spoji na struju i vodu. – To je sustav ključ u ruke i već za sat vremena može se unutra kuhati i gledati TV – napominje Horvat i dodaje kako je dobro što je Vlada formirala stožer za potresom pogođena područja pa se sad radi organizirano. – Svi proizvodi moraju imati standard, certifikate i drugo.

Ljudi u tim stambenim kontejnerima mogu boraviti ne mjesec ili dva, nego puno dulje, sve dok se trajno ne riješi njihovo stambeno pitanje – ističe Horvat, zadovoljan dosadašnjim tijekom pregovora s Vladom. Trenutačno, prema neslužbenim informacijama, ima potrebe za oko 2000 kontejnera. Neke procjene govore da će samo u Sisačko-moslavačkoj županiji trebati najmanje 1500 kontejnera za privremeni smještaj. Prihvate li se tipska rješenja u obnovi područja stradalih u potresu, obuhvatnija obnova oštećenih objekata mogla bi početi za šest do devet mjeseci, dok se s druge strane pokreće i intenzivna gradnja privremenog kontejnerskog smještaja, izjavio je ovaj tjedan ministar graditeljstva Darko Horvat nakon sastanka na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Tema je bila privremeni smještaj građana i trajna obnova građevina oštećenih u potresu.

Izvor: Vecernji.hr