fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Zdravija verzija Nutelle kruna je mog rada, ali to nije moj kraj

Mnoge zvijezde društvenih mreža i internetskih servisa, pa i showbiza, mogle bi pozavidjeti jednoj poljoprivrednici koja u posljednje vrijeme zaokuplja pozornost javnosti. Ona je Diana Prpić iz Brežana kraj Karlovca, apsolventica je prava i vlasnica jednog od najuspješnijih OPG-ova u Karlovačkoj županiji.

U posao je krenula sa svojih 13, kad je OPG pokrenula baka Mara. Bavili su se svim poljoprivrednim granama, “pokrili” su voće, povrće i žitarice i prerađevine te uzgajali stoku, a nisu se libili ni eksperimentiranja, još je baka uvela u proizvodnju batat, tada novu i relativno nepoznatu vrstu povrća, piše Jutarnji list.

– Kad smo krenuli s njime, to je bilo ‘oslobodi Bože’, neki su čak znali pitati je li batat zapravo batak neke životinje. No, on se uspješno probija na tržištu i otkriva ga sve više kupaca koji su se počeli informirati o zdravoj hrani i korištenju pesticida. Krenule su loše reklame za određene proizvode, a on je zdrava visokoenergetska kultura koja sadrži puno škroba, a malo šećera i bogat je vitaminima i mineralima. Batat je pri samom vrhu namirnica koje se koriste u liječenju zloćudnih bolesti. Ne sadrži kolesterol i idealna je namirnica za svačiji stol, a posebno za dijabetičare – otkriva Diana tajne te zanimljive namirnice, dodajući da postoje četiri vrste batata: s narančastim mesom, zatim onaj koji je ljubičast izvana, a s bijelim mesom, s ljubičastim mesom te žut izvana, sa žutim mesom.

Smjena generacija

Ma koliko to čudno zvučalo, u jednom trenutku i poljoprivreda se morala prebaciti u virtualni svijet, za dobar plasman kvalitetnog proizvoda više nije bilo dovoljno kvalitetno obraditi njivu i na njoj provoditi jutra, trebalo je ovladati nekim drugim alatima, aplikacijama te društvenim mrežama. Tako su se Prpići odlučili za smjenu generacije na čelu svojega OPG-a, Diana je zamijenila baku, a onda vrlo uspješno povezala svoje lubenice, jagode, grah, batat i druge proizvode s društvenim mrežama, a preko njih i brojne kupce. No, prije oko pet mjeseci napravila je pravi bum u poslu plasiravši na tržište Batelu, namaz od batata, puno zdraviju verziju Nutelle, recimo to tako. Taj je odlični proizvod, otkriva Diana, krenuo iz njezine frustracije.

– Bila sam nezadovoljna cijenom batata. Veliki dio proizvodnje je ekološki. No, na tržištu to izgleda ovako: svi žele zdravo, ali nitko to nije spreman platiti više od proizvoda iz klasičnog uzgoja. Primjerice, cijena komercijalnog batata je od sedam do 10 kuna, a ekološki uzgojen vrijedi i do 30 kuna. Znala sam da mogu samo sanjati o cijeni za eko batat, a nisam ga mogla prodavati po cijeni komercijalnog pa sam tržištu odlučila ponuditi proizvod na bazi batata – kaže Diana.

Bilo je to dobro razmišljanje koje je vodilo prema današnjem proizvodu, trebalo ga je još samo osmisliti pa je Diana ekperimentirala sve dok nije došla do rješenja. Krenulo je s čišćenjem i kuhanjem batata pa pasiranjem. U vruću smjesu dodala je čokoladu i kokosovo ulje te javorov sirup. I tako je nastala Batela. Nakon priprave, vruću je pakira u prethodno sterilizirane staklenke, a onda slijedi postupak pasterizacije. Sve to radi bez profesionalne opreme, u ovom slučaju dobro bi joj došla slastičarska, ona za proizvodnju sladoleda, kojom bi mogla istovremeno puniti dvije različite smjese u jednu staklenku, tako da može biti dvobojna. Sada to radi ručno te joj za jednu rundu kuhanja i 160 staklenki treba i do šest sati rada.

– Batat je slatka namirnica, dodala sam joj crnu čokoladu, javorov sirup i kokosovo ulje i to je to, tako ja nastala jedna zdrava namirnica, veliki antioksidans, bez šećera jer crna i bijela čokoloda koje koristim nemaju rafinirani šećer. On je i veganska i gluten free namirnica. Svi sastojci su ekološki, nabavljam ih u kontroliranim prodavaonicama zdrave hrane – kaže Diana.

Zbog inzistiranja na zdravim i ekološkim proizvodima skupi su joj inputi u proizvodnji, no alternative zdravlju, kaže, nema. Cijena jedne staklenke samo nešto veće od 2 decilitra kreće se od 22 do 35 kuna, a koliko ih je dosada prodala ne zna, osim da se broje u tisućama.

– Možda će zvučati da je proizvod skup, ali mislim da je cijena realna, za europske prilike mogla bi ići i više, ali za naše standarde je u redu. Voljela bih da to bude cjelogodišnja namirnica, da se već djeca navikavaja na zdrav okus u vrtićima i školama. Evo, trudnice i sportaši naši su veliki kupci. Veliki broj trgovina zdravom hranom u Zagrebu i Rijeci nabavljaju od nas Batelu, sada pregovaramo i s trgovinama u Splitu – kaže Diana.

Diana smatra da je Batela vrhunac njezina bavljenja poljoprivredom, nema načina kako da je učini boljom, jer ona to već jest, osvojila je brojne nagrade u zemlji i inozemstvu. No, može poraditi na učinkovitijoj tehnologiji pripreme i dodatnoj promociji.

Egzotična putovanja

– Ovo je kruna moga rada, ali puna sam ideja i tu nije moj kraj. Već se roje nove – zagonetna je Diana.

Osim na poljima, Diana ideje crpi i na svojim putovanjim u daleke zemlje, kojima samu sebe nagrađuje za trud nakon svake uspješne sezone.

– Kad mi je najteže, sama sebi kažem: Okej, sad ti je teško, ali onaj mjesec kad nema rada u polju proputovat ćeš svijet. I posao mi odmah postane užitak. Ove godine sam bila na Arubi na Karibima, prošle godine na Havajima, u Los Angelesu i Kanadi, ranije sam posjetila Miami, New York, Pariz, Grčku i Egipat – kaže Diana.

– Mlada sam, volim putovanja, upoznavanje novih kultura, znatiželjna sam, upoznajem nove ljude, a sa svakog se putovanja vratim s barem jednom novom idejom – zaključila je Diana.

Možda je zato Diana postala jedna od najsvestranijih mladih poljoprivrednica, jer svojim proizvodima pokriva gotovo sva godišnja doba, osim siječnja.

– Imali smo jednu pauzu između jagoda i lubenica, znači, svibanj, lipanj i kolovoz, i to me mučilo, pa smo to popunili malinama – kaže Diana.

S novim proizvodom Diana je ostala bez i one zadnje sekunde slobodnog vremena u doba godišnjih odmora, ali nije joj žao. Kaže da se od poljoprivrede može lijepo živjeti, uz puno rada, upornosti i dosljednosti.

Izvor: Jutarnji List