Lignje će nam dati alternativu plastici

Najmanje 8 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima. Međutim, u tim istim oceanima se vjerojatno krije i ključ za smanjenje zagađenja plastikom.

Naime, bjelančevine pronađene u lignji se mogu iskoristiti za stvaranje održivih alternativa plastici, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Chemistry.

Lignje hvataju plijen pomoću vakuumskih čašica na svojim pipcima i kracima. Te čašice su opremljene oštrim ”prstenastim zubima” koji čvrsto drže hranu, a zubi se sastoje od bjelančevina sličnih svili. U posljednjih nekoliko godina su postali predmet znanstvenog interesa.

Sveučilište Pennsylvania State je poprište analiza materijala izrađenih od spomenutih bjelančevina. Melik Demirel kao voditelj studije tvrdi kako je njegov tim proizveo prototipove vlakana, premaza i 3D predmeta od bjelančevina ”prstenastih zubi” lignje (SRT). Ti prirodni materijali su biorazgradivi i mogu biti odlična alternativa plastici.

SRT bjelančevine se mogu proizvesti u laboratoriju uz pomoć genetski modificiranih bakterija, dakle, bez potrebe da se koriste lignje. Postupak se temelji na fermentaciji te korištenju šećera, vode i kisika.

SRT bjelančevine imaju izvanredna svojstva, a materijali izrađeni od njih su elastični, fleksibilni i čvrsti. Imaju i sposobnost samoobnavljanja, termičke i električne vodljivosti.

Zbog toga bi se mogla proizvesti samoobnavljajuća tkanina koja se može reciklirati i koja će imati premaz otporan na oštećenja što ih nanose perilice rublja. Tako bi se smanjila količina mikrovlakana koja ispiranjem odlazi u oceane i pridonosi zagađenju mikroplastikom.

SRT bjelančevine se mogu rabiti i u izradi zaštitne odjeće za kemijske i biološke bojne agense. Osim dobro znanog zagađenja oceana, plastika emitira stakleničke plinove pri raspadanju.

Treba još dosta posla kako bi ovi novi materijali bili spremni za masovnu proizvodnju. Proizvodnja sintetičkih SRT bjelančevina trenutno stoji najmanje 100 dolara po kilogramu, ali Demirel se nada kako će uskoro spustiti cijenu na 10 dolara.

Izvor: Znanost.hr