fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Neustrašive hrvatske žene: Priprema se knjiga koja će djevojčice potaknuti na ostvarivanje snova

Zlata Bartl, Duška Blažević, Ivana Brlić Mažuranić, Inga Fišer, Katarina Kranjc, Katarina Matanović, Lea Deutsch, Mara Matočec, Slava Raškaj, Sunčana Škrinjarić, Milka Trnina, Maria Selebam de Catanni, Katarina Tamburašev… Sve ove i brojne druge žene dio su knjige „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“, knjige koju je napisala Tatjana Barat, a čije ilustracije upravo izrađuju najbolje hrvatske ilustratorice.

“Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” namijenjene su djeci osnovnoškolske dobi, a o tome kako je knjiga nastala, kojom se idejom vodila i zašto je odabrano 50 određenih žena, rekla nam je autorica Tatjana Barat, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, lektorica, voditeljica radionica kreativnog pisanja za djecu i novinarka.

Ideja o ovoj knjizi nastala je još na proljeće, a dogodila se kao skup raznih okolnosti. Kao novinarka, napravila sam niz intervjua s uspješnim ženama iz Hrvatske, pa čak i pokrenula jednu inicijativu u sklopu koje još uvijek svakog tjedna predstavljam po jednu uspješnu, visokoobraovanu osobu iz Međimurja.

Sve su me te žene oduševile, a potom sam se počela pitati o tome koliko takvih žena znamo iz povijesti, a da to nisu samo članice plemićkih obitelji i vladarice ili eventualno književnice, počinje Tatjana svoju priču.

Koliko se o hrvatskim ženama uči u školi?

Kako je po struci magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti, razmišljala je i o tome koliko su hrvatske žene zastupljene u čitankama književnosti. Iako je u čitankama za osnovnu školu zaista zastupljen poveći broj hrvatskih književnica za djecu, poražavajući je podatak da se čak i u gimnazijskim programima obrađuju samo djela Vesne Parun i Ane Katarine Zrinski.

Ništa bolja nije situacija ni u udžbenicima ostalih nastavnih predmeta. Čak i ako se tu nalazi ime pokoje znanstvenice ili aktivistice, ono je obično stavljeno na margine ili u rubriku Jeste li znali, te sve ovisi o nastavnikovim afinitetima. Zato je Tatjana odlučila da mora nešto poduzeti po tom pitanju i djecu već od rane dobi upoznati s time što su sve napravile hrvatske žene.

Knjige koje čitamo u djetinjstvu ujedno su i knjige koje nas oblikuju. I zato mi je bilo vrlo važno da se djevojčice, ali i dječaci, dakako, upoznaju s ženama koje su oblikovale hrvatsku povijest, koje su za nas nadišle granice i rušile predrasude i zahvaljujući kojima danas žene imaju bolji status nego što su imale u prošlosti, iako je pred nama još uvijek dug put. No nadam se da će ovakva knjiga barem malo pomoći razvijanju svijesti već kod djece o tome što sve sami mogu napraviti, ističe autorica.

Žene koje su oblikovale našu sadašnjost

Ideja o knjizi oduševila je Ivanu Glavaš Bakiju, urednicu i vlasnicu izdavačke kuće Iris Illyrica, koja je u kratkom vremenu uspjela okupiti tim od 17 najboljih hrvatskih ilustratorica. Sve su one u svoj pretrpani raspored uspjele ugurati i rad na ovoj knjizi jer čvrsto vjeruju u ovu priču i potrebu da se i djeca upoznaju s iznimnim hrvatskim ženama.

Knjiga sadrži priče o pedeset hrvatskih žena, onih koje su rođene na hrvatskom prostoru ili pak su ovdje provele čitav radni vijek i ostavile neizbrisiv trag.

Od prve liječnice Milice Šviglin koja se čak ni nije smjela obrazovati u domovini, prve dirigentice Ivane Fišer, pedijatrice Feđe Fišer Sartorius koja je jedna od zaslužnih za osnivanje Dječje bolnice u Klaićevoj, konzervatorice dvorca Trakošćan Zdenke Munk, prve novinarke Marije Jurić Zagorke, pravnice Mire Alenčić koja je bila prva i dosad jedina dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu i koja je oformila obiteljsko pravo, do pedagoginje i učiteljice Marije Jambrišak koja se čitav život borila za ženska prava i zahvaljujući kojoj žene danas mogu studirati na zagrebačkom Sveučilištu te brojnih drugih.

U knjizi je zastupljeno i nekoliko književnica za djecu kako bi mali čitatelji prepoznali i neke žene s kojima su se već susreli tijekom obrada lektirnih djela, poput Ivane Brlić Mažuranić, Sunčane Škrinjarić i Jagode Truhelke.

Ono što povezuje sve žene je to što su bile pionirke u svojim područjima i što su vjerovale da je obrazovanje jedini put prema uspjehu, a upravo takvu poruku autorica želi prenijeti i svojim budućim čitateljima.

Sve žene navedene u knjizi bile su obrazovane, na ovaj ili onaj način. Dakako da se razlikuje način obrazovanja kod Jelene Zrinski i fizičarke iz 20. stoljeća. Neovisno o tome jesu li imale privatne učitelje, završile učiteljsku školu koja se u 19. stoljeću smatrala jedinim dozvoljenim ‘ženskim’ obrazovanjem ili su pak prve iz svog mjesta otišle na fakultet, sve su se one borile za ono što žele.

Ujedno su to žene vrlo različitih obiteljskih i financijskih pozadina, a vjerujem da su upravo takvi primjeri važni za poznavanje. Nismo svi rođeni u divnim obiteljima i financijski osigurani, baš kao ni sve ove žene, pojašnjava nam Tatjana.

Pitanja s odgojnom notom

Ono što ovu knjigu čini posebnom, pitanja su na kraju svake priče. Naime, autorica je željela da nakon čitanja knjige svako dijete dodatno razmišlja o pojedinom tekstu i poveže ga sa svojom svakodnevicom.

Knjiga ima i snažnu, ali nenametljivu odgojnu notu. Nakon svake priče nalaze se tri pitanja koja djecu potiču na uočavanje uzročno-posljedičnih veza i kritičko razmišljanje. Primjerice, uz Slavu Raškaj učimo o djeci s teškoćama u razvoju (jer je Slava bila gluhonijema), o tome kako se ponašati prema njima, ali i kako se ona osjećaju. S Duškom Blažević učimo o važnosti psihičkog zdravlja, s Helgom Vlahović o važnosti ženskog prijateljstva i podrške, s Leom Deutsch o strahotama holokausta koji nije zaobišao ni Hrvatsku, zaključuje autorica.

Izlazak knjige očekuje su na početku travnja 2019. godine, a do tada možemo uživati u nekoliko već dostupnih priča i ilustracija u brošuri koje su proteklog vikenda bile predstavljene i na 12. Vox Feminae festivalu.

Izvor: Zadovoljna.hr