Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Odličan projekt! U izradi “osobna karta” za svaku građevinu u šibenskoj gradskoj jezgri

Svaka od oko 2.000 građevina koja se nalazi u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro bi trebala imati svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu.  Jedinstven je to projekt, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Svijetu piše Hrturizam.hr

To je jedan od ciljeva novog odličnog projekta „Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika“. koji provodi šibenska udruga građana Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac.
“Na ovome projektu zapravo aktivnije radimo dulje vrijeme, a formalno je započet nakon sastanka kojega smo prije dvije godine priredili i okupili predstavnike Grada Šibenika, gradskog odjela za imovinsko-pravne odnose, komunalaca, Turističke zajednica, Društva arhitekata i konzervatora. Želja nam je bila poduzeti nešto kako bi što efikasnije sačuvali šibensku jezgru, najveću gradsku vrijednost, i zaštitili je od devastacije i neprimjerene gradnje” ističe Nikola Grubić, predsjednik udruge.

Kao prvi korak nametnulo se pomno evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri, pa se u suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcija mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) krenulo u evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture. Nakon šest mjeseci rada, uz pomoć donacije Zaklade Adris u vrijednosti od 50 tisuća kuna koja im je dodijeljena na natječaju, Društvo Juraj Dalmatinac i DAŠ su prikupili sve potrebne podatke za prvih 300 građevina.”Na projektu je sudjelovalo devet članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu. Inače, u sadržaju identifikacijske kartice građevine, koju možemo zvati i ‘osobnom kartom građevine’, nalaze se opći podaci: broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj. Potom su tu podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu itd.” ističe Grubić.

Uz spomenuto će se na internetskim stranicama za javnu potrebu jednostavnim klikom miša za svaku od građevina moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja, tzv. katastarska situacija, te, što je najvažnije, smjernice za obnovu. Naime, nakon što te osnovne smjernice budu lako dostupne, potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu (krovišta, fasada, prozori, vrata itd.), ili drukčijim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.