Pokrenuta inicijativa ‘Zaorimo hrvatska polja!’
U Hrvatskoj je preko 400,000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, pokazuje analiza Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, čiji stručnjaci procjenjuju da bi ta površina mogla prehranjivati 11 milijuna ljudi Budući da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a kriza uzrokovana korona virusom tek se zahuktava, u Institutu Oikon odlučili su upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede.
Uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom korona virusa, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Kako bi svojim građanima to osigurale, neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade te problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda. Sve su to teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako nam ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane, ističu u Oikonu.
“Sa željom da u tome pomognemo, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete te učiniti što možemo i što znamo. Okupili smo nekoliko naših odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom „Zaorimo hrvatska polja!“, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti”, smatra Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju iz Zagreba.
“Kao prvi korak napravili smo preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane. Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena”, dodao je dr. sc. Vladimir Kušan iz Oikona.
“Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje! Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti nije iskoristivo i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz”, objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prema Ustavu Republike Hrvatske zemljište, biljni i životinjski svijet, odnosno priroda imaju ‘osobitu zaštitu’ Republike. Veliki broj zaraštenih poljoprivrednih površina predstavlja naš neiskorišteni resurs, ali smanjuje i raznolikost našeg biljnog i životinjskog svijeta. Pokretanje obrađivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bitno je i za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta.
“Oikon svoje karte i sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi. Rezultate svoje analize po pisanom zahtjevu i bez naknade dostavit će u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika”, kaže dr. sc. Zrinka Mesić iz Oikona, ujedno i profesorica na Veleučilištu u Karlovcu.
“Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi „Zaorimo hrvatska polja!“ Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah!”, naglašava Dalibor Hatić.
Kontakt za sva pitanja i prijedloge vezane uz inicijativu „Zaorimo hrvatska polja!“: zaorimohrvatskapolja@oikon.hr
• Karta 1: Nekorišteni poljoprivredni potencijal u RH prema županijama
Karta 2: Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH prema jedinicama lokalne samouprave
Karta 3: Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH – prostorni raspored
Na kartama su prikazane površine koje su pogodne za korištenje u poljoprivredi a trenutno se ne koriste, bivše oranice obrasle višegodišnjim korovima ili grmljem, travnjaci i bivši pašnjaci u zarastanju, površine makija i ariga koje su izgorjele u požarima i sl.
Izvor: Agrobiz.hr
