Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Pula: Grad planira oživljavanje urbanih vrtova i voćnjaka na 150 tisuća četvornih metara

Evidentirana su zemljišta u vlasništvu grada koja se već koriste u te svrhe, a rasprostiru se na gotovo 150 tisuća četvornih metara, u svim dijelovima grada. Analizirani su i prostori u okolini osnovnih škola s ciljem uspostave sustava urbanih voćnjaka koji bi imali i edukativnu ulogu

Tehnološki napredak većini ljudi definitivno je ubrzao ritam života. Slobodno vrijeme uglavnom je postalo luksuz koji dragocjeno čuvamo i trošimo ga sa svojim najbližima, zbog čega su iz dnevne rutine počele otpadati brojne aktivnosti i hobiji koji su bili neizostavni dio života našim starima. Jedna od njih je i vrtlarenje koje je zbog te dinamike obaveza, ali i dostupnosti “svega i svačega” na policama brojnih hipermarketa polako počelo izumirati ne samo u gradovima, već sve više i u selima u kojima je ta aktivnost još donedavno u gotovo svakom domaćinstvu bila prirodna pojava.

Prostorni planovi

No, kako svaka dobra priča ima zaplet i zaokret, tako se i u ovu oko vrtlarenja uplela pandemija koronavirusa koja je mnoge ljude osvijestila koliko je važno imati nekoliko kvadrata vrta u kojem se može organizirati vlastita proizvodnja domaćeg povrća i voća. Ljudima koji žive na selu puno je lakše vratiti se tim starim navikama, no situacija kroz koju prolazimo i u mnogim gradovima sve više gura ideju o urbanim, odnosno gradskim vrtovima. Među tim gradovima je i Pula u kojoj se intenzivno razmišlja o tome kako bi već do kraja ove godine ponovno mogla snažnije “prodisati” ta dugogodišnja pulska tradicija.

– Urbani vrtovi na području Pule tradicija je koja se njeguje već desetljećima i ti su prostori odigrali značajne socijalno-ekonomske uloge u životima mnogih Puljana, govoreći o projektu oživljavanja urbanih vrtova kaže nam gradska pročelnica za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu Ingrid Bulian.

Uvažavajući tu tradiciju te potrebu promicanja održivog razvoja, zdravog načina života kao i funkcionalnog uređenja postojećih i novih zelenih površina, Grad Pula je realizaciju urbanih vrtova, kao plansku kategoriju, predvidio i dokumentima prostornog uređenja. To je učinjeno tako da je u zonama zaštitnih zelenih površina te zelenih tampon-zona između površina različitih namjena izrijekom omogućeno korištenje zemljišta sadnjom “višegodišnjih nasada primjerenih autohtonih biljnih vrsta, uzgajanja usjeva vrtnog i ukrasnog bilja i stablašica s naglaskom na vrste mediteranskog podneblja (urbani vrtovi)”.

– U tijeku su pripremne aktivnosti koje imaju za cilj jasnije definirati ta područja na kojima bi naši sugrađani mogli urediti nekoliko kvadrata vlastitog vrta, kao i definiranje jasnog sustava njihova korištenja. I sami Puljani uglavnom znaju koje su to zone budući da su postojeći urbani vrtovi nastajali spontano od strane građana. Oni su, formirajući ih, realizirali svoje razne potrebe, od jednostavne potrebe za boravkom u prirodi na svježem zraku u urbanom okruženju pa do društvene i ekonomske, uključujući i svijest o potrebi unapređenja stanja u prostoru i neposrednoj okolini. Na koncu, uzgojem nekoliko kila krumpira, par glavica luka ili vlastitog pomidora osigurali su svojoj obitelji nekoliko zdravih obroka te pritom stvorili i preduvjete za lagano rasterećenje kućnoga budžeta, kaže pročelnica.

Od Valsalina do Štinjana

U sklopu provedenih radnji, dodaje, primarno su analizirana i evidentirana zemljišta u vlasništvu Grada Pule koja se već danas koriste u navedene svrhe, a rasprostiru se, prema do sada prikupljenim podacima, na gotovo 150 tisuća kvadratnih metara. Te su parcele raspoređene u svim dijelovima grada, počevši od čuvene “Doline žuljeva” na Valsalinama, preko Verudele i Valovina, pa do Vidikovca, Šijane, Velog vrha, Štinjana i Valmada. Na svim je tim površinama evidentirana obrada tla uzgojem povrtnih kultura, voćaka i maslina. Analizirani su i prostori u okolini osnovnih škola s ciljem uspostave sustava urbanih voćnjaka koji bi, na takvim lokacijama, osim konkretne imali i značajnu edukativnu ulogu.

– Voćke su jednako lijepe, neke možda i ljepše od isključivo ukrasnih biljaka, posebno u proljeće kada su u punom cvatu i kada svaki prostor mogu oplemeniti. Osim toga, pridonose bioraznolikosti, privlače korisne kukce i ptice te su važan dio koncepta održivih gradova. Sve su to samo dijelovi mogućih benefita koji bi se realizacijom ovakvog sadržaja uz škole mogli dogoditi, kaže Ingrid Bulian.

Po dovršenju svih predviđenih pripremnih aktivnosti koje podrazumijevaju evidentiranje postojećih te uspostavu novih lokacija za uređenje novih urbanih vrtova i voćnjaka, provedba projekta predviđa se dodjelom površina na korištenje putem javnog poziva kojim će se definirati i svi važni parametri u provedbi. Čitava ta faza, kaže pročelnica, uskoro će biti zaokružena, a “restart” te priče o pulskim urbanim vrtovima mogao bi krenuti već od završetka ljeta.

Moderni gradovi

– Urbani vrtovi kao mjesta boravka, druženja, rekreacije, edukacije i brojnih drugih ciljeva bitne su sastavnice u razvoju gradova modernog doba. Stoga njihov razvoj treba provoditi sustavno, težeći pritom stvaranju svijesti kod njihovih korisnika o preuzimanju odgovornosti za javni prostor u kojem svakodnevno borave ali i pozitivan doprinos socijalnoj problematici, zaključila je Ingrid Bulian.

Izvor: Glas Istre