Igrom slučaja na istom su se životnom prostoru, u neposrednom susjedstvu u poslovnoj zgradi na riječkoj Kozali, našle tvrtka Dezinsekcija sa 70-godišnjom tradicijom, specijalizirana, uz ostalo, za suzbijanje insekata i molestanata, među koje spadaju i komarci, i tvrtka Vectrino, stara tek četiri godine, specijalizirana za primjenu dronova, 3D oblikovanje, 3D print i dosege u području virtualne stvarnosti piše današnji Jutarnji List.

Vectrino je iza sebe već imao jedan uspješan projekt u suradnji s Liburnijskim vodama – pomoću tehnologije stabiliziranih termovizijskih kamera na dronovima na potezu od 22 kilometra između Mošćeničke Drage i Preluke pretraživali su koridor 100 metara od obale i pronašli 34 potencijalna izvorišta pitke vode u moru.

Pionirski projekt

U razgovoru s ekipom iz Dezinsekcije iskristalizirala se ideja da bi se takva tehnologija mogla iskoristiti za potragu za barama i lokvama, uz rijeke i na drugim područjima koja su izvorišta komaraca. Tako se rodio projekt kontrole komaraca pomoću drona koji je prošli tjedan u Bruxellesu osvojio nagradu “Drone Hero Europe 2017” za najbolji startup u sklopu najveće europske poslovno-tehnološke konferencije o primjeni bespilotnih letjelica UAV Expo Europe te se plasirao na najveću svjetsku konferenciju u tom sektoru koja će se održati u listopadu u Las Vegasu.

Pionirski projekt riječke ekipe iz dvije tvrtke djeluje toliko logično i jednostavno da se postavlja pitanje kako se netko ranije toga nije sjetio, a prijem koji su imali u Bruxellesu, gdje su se, kažu riječki inovatori, predstavljale ozbiljne ekipe s puno većim budžetima od njihova, iznenadio je i njih same.

U osnovi, radi se o tome da dron pretražuje određeno područje i uz pomoć termovizijskih kamera pronalazi vodu, a kako ističe direktor Dezinsekcije Toni Dujmović, razvili su i softver koji determinira volumen vode. Također, pomoću 3D tehnologija Vectrino je dizajnirao i izradio i spremište, odnosno tubu, za tablete larvicida koje, inače, djeluju selektivno i ne uništavaju ostali “živi svijet” pa su ekološki prihvatljive. Radi se o sredstvu koje se tada ispušta u vodu s visine od 40 metara i sprečava razvoj komaraca iz larvi. U jedan spremnik stane 400 tableta larvicida, koje su veličine šumećih tableta, a jedna tableta ide na 8 kubičnih metara vode.

Kako navodi Dujmović, ovu metodu ne treba brkati sa zaprašivanjem. Larvicid kao sredstvo nije otrovan, on je inhibator razvoja, a lokva ili bara njime se tretira svaka 3-4 tjedna.

– Ta se operacija dosad provodila pješice ili pomoću helikoptera na područjima poput Kopačkog rita, a volumen vode određivao se odoka – kaže direktor Dezinsekcije.

Metoda “pješice”

Josip Rukavina, direktor Vectrina, ističe da se dron za suzbijanje komaraca može koristiti na svim područjima, a njihova je ideja da se koristi na područjima gdje su rijeke stvorile naplavine kao legla komaraca, poput okolice Osijeka.

– Odabrali smo mainstream tehnologiju drona koji je u najširoj primjeni, nosivosti dva kilograma, ali jednako tako može se koristiti bilo koji drugi dron jer sama platforma nije važna. Ovaj dron može stati u auto, nije kompliciran za upravljanje, a predviđeno je da u komadu leti 18-20 minuta. U jednom danu može obraditi od 100-120 hektara površine pod vodom. U jednom timu su dva čovjeka, plus, naravno, dron – kaže Rukavina, navodeći da je ova tehnologija primjenjiva u cijeloj Europi, što je i istaknuo žiri u Bruxellesu. Za usporedbu, kako ističe Dujmović, na način kako se dosad radilo, dakle pješice, dva čovjeka uspijevaju obraditi tek 20-ak ha dnevno, dakle trebalo im je pet dana i više da odrade ono što tim s dronom odradi u jedan dan.

Izvor: Jutarnji List, Foto: Novi List