Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Zarasla ledina postala bogat vrt pun šarenih plodova

U blizini naselja i glavnih prometnica, na Kozali, na kraju Ulice Zeleni put nalazi se prava mala poljoprivredna oaza u kojoj Riječani zajednički rekreativno prakticiraju vrtlarstvo. Riječ je o prvom riječkom urbanom vrtu koji se prostire na više od 2.000 kvadrata i razdijeljen je na 30 gredica na kojima raste voće i povrće koje brižno uzgajaju njegovi korisnici.

Prvi riječki urbani vrt Zeleni put niknuo je 2014. godine kao pilot-projekt, a pokrenuo ga je Grad Rijeka u suradnji i na inicijativu tadašnje Udruge Zona 00. Danas, šest godina nakon osnivanja, projekt i dalje živi, a obaveze prema Gradu preuzeo je Urbani separe, udruga koja djeluje s ciljem stvaranja zelenih oaza unutar urbanih sredina.

Održiv sustav

– U početku je ovo bila obična ledina obrasla travom i prepuna kamenja i na kojoj se je našlo tridesetak ljudi koji se međusobno nisu poznavali. Zapravo, ovo je bio eksperiment, hoće li se ljudi uspjeti međusobno povezati i hoće li uspjeti napraviti samoorganiziranu zajednicu te svojim aktivnostima ostvariti održivi sustav, objasnila je Sandra Grozdanov, članica Udruge Urbani separe.

Eksperiment se pokazao vrlo uspješnim. Ljudi koji su se prvi put vidjeli i upoznali na ledini trave uspjeli su stvoriti održivu zajednicu, a zapušteno gradsko zemljište postalo je plodna njiva na kojoj uspijevaju rajčica, paprika, tikvica, krumpir, blitva, mrkva, grašak, bob, jagode, limuni, jabuke, kruške i ostalo. Urbani vrt pravi je primjer zajednice u koju je osim korisnika trud uložilo različito stanovništvo.

– Ovdje je organizirano puno volonterskih akcija tijekom kojih je vrt poprimio današnji izgled. Primjerice, izgrađena je zajednička alatnica, osmišljen sustav za prikupljanje kiše. Sjenicu u kojoj održavamo sastanke izgradio je Klub malonogometnog turnira i Ragbi klub Rijeka, a ograde su oslikali studenti Akademije primijenjenih umjetnosti, kazala je Grozdanov.

U sklopu riječkog urbanog vrta, u suradnji s udrugom Šarolija, uređen je i multifunkcionalni dječji vrt Dolčić, osmišljen prema permakulturnim načelima u kojem su se u proljeće održavale radionice i aktivnosti za djecu i roditelje. Također, mnoge sadnice dobili su donacijama, tako su u zajedničkom dijelu posađene razne voćke – kruška, šljiva, kaki, višnja, breskva, smokva, limun, naranča, kupina, mušmula, nar, dud i ostale.

U riječkom urbanom vrtu njeguje se poljoprivreda bazirana na ekološkim i permakulturnim principima. Svaki korisnik individualne gredice mora preuzeti obveze obrade vrta, a među najvažnijima se nameće načelo organskog, biološkog vrtlarenja te zabrana korištenja sintetskih gnojiva i kemijskih pripravaka.

Osim što ukazuje na dobrobit prakticiranja ekološkog vrtlarstva, urbani vrt Zeleni put središte je primjene niza aktivnosti i društvenih susreta. Korisnici gredica redovito se nalaze, zajednički nabavljaju sijeno i gnojivo, međusobno se dogovaraju i odlučuju oko velikih kupovina.

– Tridesetak vrtlara obrađuje gredice i čini mi se da smo jedna prava ekipa koja s velikim entuzijazmom dolazi u vrt. Povezani smo jedni s drugima, međusobno se družimo i razmjenjujemo biljke i sjeme, a viškove dijelimo među sobom. Iako se prethodno nismo poznavali, spojila nas je volja za vrtlarenjem, kazala je Nina Linardić, korisnica gredice u urbanom vrtu uz riječi da svi vrtlari dijele veliku ljubav, a to je provođenje vremena u prirodi i sađenju te promatranju kako biljke rastu, a u konačnici i uživanju u uzgojenim plodovima.

Kontakt s prirodom

– Nemamo mi velike količine plodova, jer su parcele koje obrađujemo male, ali za svoje zadovoljstvo imamo. Upravo to je to ono bitno, da se zadovolji potreba i da ljudi koji nemaju okućnice imaju priliku uživati u sadnji i vremenu provedenom u prirodi. To je ono što nas sve zajedno veže za ovaj vrt, objasnila je.

A da je građanima koji nemaju okućnice teško uzgojiti biljke, kazala je Sanja Maljur. Nakon dvije godine neuspješnih pokušaja uzgoja na balkonu nebodera, Sandra ima svoju gredicu u riječkom urbanom vrtu i »nema što joj ne uspijeva.«

– Lakše bi mi bilo reći što sve ne sadim, vodim se principom svega pomalo. Posadila sam bob, rajčicu, papriku, grašak, češnjak, jagode, rotkvicu, mrkvu, krumpir. Imam i borovnice, kupine, jabuku. Napravila sam i jedan mali plastenik zbog kojeg sam cijelu zimu imala salatu, zadovoljno je rekla Sandra koja je u vrtlarske aktivnosti uključila i djecu. Oni joj pomažu u poslu, a imaju i svoje projekte, skupljaju gliste, izrađuju šatore i cvjetnu gredicu te imaju priliku učiti i rasti s prirodom.

U urbanom vrtu Zeleni put mnogi već godinama uče o vrtlarenju. Razmjenjuju znanja i vještine, međusobno se druže i uživaju u plodovima nastalim vlastitim trudom. Mjesto je to gdje pojedinci u urbanoj zoni imaju priliku ostvariti kontakt s prirodom i slobodno vrijeme provesti u aktivnostima koje današnjem čovjeku jako nedostaju te je jedna od inicijativa koju itekako treba podržati.

Izvor: Novilist.hr