Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Maslinovo ulje i teran lansirani u svemir!

Maslinovo ulje i vino terraN odnosno teran lansirani su u bliski svemir!

Na 20 kilometara udaljen put od zemlje poslali su ih Marino Tumpić, Aljoša Vitasović i Ivica Lađarević. S Tumpićem i Vitasovićem o tom je nesvakidašnjem pothvatu na Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu razgovarao novinar Agrokluba.

“Ovo je promil jedne puno veće priče o kojem će bolje reći Marino koji je voditelj prvog hrvatskog svemirskog programa. Maslinovo ulje i terraN u svemiru je segment istarskog svemirskog programa”, odmah je upozorio Aljoša.

Prema riječima Marina Tumpića, radi se o tome da su 2009. pokrenuli svemirski program s ciljem edukacije, popularizacije i izrade operativnih modela tehničkih tvorevina koje su u direktnoj vezi sa svemirom.

“Ovo ljeto, početkom srpnja iz Pule u bliski svemir, na visine preko 20 km, lansirane su dvije bespilotne letjelice koje u sebi imaju svoju elektroniku, avioniku i dorađene aspekte medicinsko-astrobiološke, pa i poljoprivredne. Priča je bila da pokažemo ljudima koliko su svemirske tehnologije naša svakodnevica, čak i na stvarima koje nam na prvi pogled ne idu jedna pod drugo. Kad bi spomenuli poljoprivredu i svemir puno njih će se nasmijati i reći to nema baš nikakvih doticajnih točaka. Ali ima!

Mi smo s letjelicama histrianom 5 i 6 zapravo približili svemir i svemirska istraživanja javnosti, ostvarili suradnju sa školama, fakultetima, tvrtkama, pokazali i medijima da je cijela priča puno šira, da ima lijepu konotaciju, da je pozitivna i da se kroz nju mogu izvrtiti projekti koji u sebi objedinjuju i edukaciju i popularizaciju, istraživanje, medije i gospodarstvo. I to je bila poveznica kako je maslinovo ulje odnoso terraN ili teran došao u priču o svemiru”, ispričao je Marino.

Važno je reći, dodao je Aljoša, da je u svemir išla i određena količina poljoprivrednih štetnika, insekata, da je išao i određeni sadni materijal. Ivica Lađarević, pak, bio je voditelj agro bio programa.

“Kad pričamo o sondama koristimo termin bliski svemir, to nije zemljina orbita. Bliski svemir je područje koji se determira od 20 do 100 km. Naše letjelice putuju pogonjene specijalnim balonima punjenim helijem. To je letjelica pogonjena balonom. Znači, u svemirskom programu se sustavno razmišlja kako popularizirati svemir, približiti ga ljudima.

Važno je reći da će sutra kad ljudi budu otišli u svemir i tamo ostali, na Mjesec ili Mars, poljoprivreda biti jedna od najvažijih, esencijalnih stvari koje će naši potomci morati apsolivirati da bi mogli tamo opstati. I ovo je da tako kažemo, osim mamilice da vidimo koliko je svemirski program širok, ovo je pionirski korak”, dodao je Marino navodeći da je cijeli jedan set astrobioloških poljoprivednih segmenata odnosno eksperimenata putovao u vidu sadnica, sjemenki, kukaca, životinjica u svemir da vidimo kako se one ponašaju.

Cijela misija je trajala nepuna dva sata i preliminarni rezultati misije pokazuju da u nekim slučajevima ima promjena, u drugima nema.

“Što se tiče štetnika, u svemir je išla krumpirova zlatica, ali i niz drugih insekata. Zašto je išlo možemo vezati kroz neki razvoj čovječanstva. Možda mi danas o poljoprivredi ne razmišljamo kako bi trebali. Daje nam uvid da li mi dobro upravljamo našim resursima koji nas hrane.

A zašto se odabralo da ide ovaj sadržaj? Možda je bio neki inat da se pokaže da neki ljudi iz neke Hrvatske, iz neke Istre, s malim sredstvima za razliku od velikih nacija tipa SAD, Rusije, Francuske, mogu svoje proizvode lansirati i u konačnici dobiti neki osobni vid satisfakcije”, naveo je Aljoša dodajući da intencija hrvatskog svemirskog programa nije ekonomska već edukativna da usmjeri ljude da promišljaju za buduće generacije.

Premda se priča je je globalno riječ o prvom takvom pothvatu, Aljoša kaže da takav citat ne bi koristio.

“Decidirano uzet citat možda ne bih. Međutim ono što smo mi gledali, jednostavno to nitko nije radio. I napravilo se prvi put. Znate puno puta neke stvari kad ih netko napravi postanu tako očigledne, karikirano topla voda. Svi su znali za toplu vodu, ali ju je netko morao izmisliti. I prije Kolumba su Europljani od Vikinga nadalje odlazili u Sjevernu Ameriku, no tek je Kolumbo rekao evo ja sam bio tamo i priča je tada krenula. To možemo gledati s te strane”, objašnjava.

Poljoprivreda nam je, dodao je Marino, krucijalna.

“Ako imate za jesti onda možemo pričati dalje. Možemo pričati o svemirskom programu, ali evo i na ovoj manifestaciji gledamo biljke. Kad ova najmanja travčica kad bude rasla na Mjesecu ili na Marsu njena cijena će biti trilijune dolara. Tu je ona poanta, što je rekao Aljoša, možda se zaista ne odnosimo dovoljno dobro, dovoljno pažljivo prema svijetu koji nas okružuje odnosno hrani, odnosno prema poljoprivredi.

Nama sada zvuči znanstveno fantastično da će ljudi živjeti na Marsu, međutim vratite se 100 ili 110 godina unazad tko god bi vam rekao da ćete putovati u mlaznom avionu ili da ćete imati mobitel kakve imamo danas, bili biste u najbolje slučaju loš pisac znanstvene fantastike. To je bilo prije samo 100 godina i pitanje je što nas čeka u budućnosti, a poljoprivreda i ovakve stvari koje mi sad pionirski radimo s teranom i maslinovim uljem su možda isto nešto što će se jednog dana u budućnosti spominjati kao, gle, išli su čak i to raditi”, zaključio je Marino za Agroklub.