Iako se prvi podaci o broju rođenih u Hrvatskoj objavljuju tek u veljači, tim portala Gradonačelnik.hr prikupio je podatke iz svih hrvatskih bolnica po kojima je prošle godine u većini hrvatskih rodilišta rođeno više beba nego godinu ranije. Najveći plus, očekivano, bilježe Zagreb i Split, na trećem mjestu je Bjelovar, a slijede Virovitica, Metković, Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin

U vrijeme kada se suočavamo s jednom od najvećih depopulacija u svojoj povijesti i kada sve više mladih ljudi napušta zemlju, podatak da je Hrvatska zabilježila mali baby boom zvuči gotovo nevjerojatno. Međutim, upravo se to, čini se, dogodilo u 2018. godini.

Gradonačelnik.hr proveo je, naime, istraživanje u kojem smo obuhvatili sve hrvatske bolnice, a brojke koje smo od njih dobili govore da je tijekom prošle godine rođeno točno 791 dijete više nego u 2017. godini. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u  2017. godini u Hrvatskoj je rođeno 36.556 djece, a prema istraživanju koje smo proveli, u 2018. godini je samo u rodilištima državnih bolnica rođeno 36.890 djece. U godini prije u tim bolnicama rođeno je, pak, 36.099 djece.

Moramo odmah napomenuti da to nisu konačni ni službeni podaci, da ne obuhvaćaju privatne klinike, djecu rođenu kod kuće ili drugdje, te da je u nekim slučajevima izgledno riječ o stranim državljanima koji su rođeni u Hrvatskoj, međutim, u svakom se slučaju radi o značajnom povećanju broja djece rođene u bolnicama u Hrvatskoj. Je li riječ o početku pozitivnih trendova ili tek prirodnoj demografskoj oscilaciji prerano je govoriti, pogotovo dok i službeni podaci ne potvrde ove brojke, no činjenica je da je ovo skok kakav u Hrvatskoj nije zabilježen od 2009. godine (2012. i 2016. zabilježen je veći broj živorođene djece, no ne toliki). Broj je posebno značajan kada se uzme u obzir broj hrvatskih građana mlađe dobi koji je odselio u inozemstvo.

Ukupno gledano, prošlu je godinu u plusu, odnosno s većim brojem rođenih beba nego godinu ranije završilo 16 gradova, a negativni trendovi i dalje su prisutni u njih 12. Najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Najveći pad broja novorođene djece bilježe rodilišta u Slavoniji, među kojima prednjači osječko ali, zanimljivo, drugi najveći pad bilježi dubrovačko rodilište. I ovdje moramo napomenuti da naravno nemaju svi gradovi rodilišta te da broj djece rođene u pojedinima ne znači puno za natalitet u tom gradu već i u cijeloj regiji koja gravitira njima, te da su neka rodilišta referentni centri u koje se upućuju teže i problematične trudnoće.  Međutim, podatke o većem broju rođene djece potvrđuju i privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio rezultate do kraja studenog, a privremene podatke do kraja godine objavit će sredinom veljače. Prema tim podacima, do kraja studenog u Hrvatskoj je rođeno 34.192 djece, što je 394 više nego u prvih 11 mjeseci 2017. godine, kada je rođeno 33.798 djece.

Iako smo se obratili demografima za komentar ovih podataka, više njih odbilo je komentirati išta prije objave službene statistike.

Očigledno povećanje broja rođene djece ipak su za naš portal komentirali čelnici nekih od gradova koji bilježe najveća povećanja. Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak ističe da se svojevrstan „baby boom“ nastavlja i u siječnju ove godine, jer je od početka godine do sredine siječnja u bjelovarskoj bolnici rođena 31 beba. Iako se ponosimo tim statistikama i isplaćujemo za svako novorođeno dijete 1.000 kuna prema podnesenom zahtjevu roditelja, ne smatramo da je to pridonijelo povećanju rođenja djece. Naime, osim što je možda standard ljudi porastao pa je zasigurno nešto veći broj djece u pitanju, istina je i u tome da bjelovarska bolnica ima veći broj  ginekologa nego prijašnjih godina i na vrlo su dobrom glasu, što je i jedan od ključnih razloga zašto su mnoge žene iz Bjelovara i okolnih mjesta odlučile roditi upravo ovdje i ne ići u Zagreb, što je ranije bio čest slučaj. U svakom slučaju, veseli me trend rasta rođenih i nadam se da će se on nastaviti, kazao je Hrebak.

Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice, kazao je da je taj grad poduzeo niz koraka kako bi se zaustavio negativan demografski trend, a s pronatalitetnom politikom nastavlja i u ovoj godini, te će se povećati novčana pomoć za rođenje djeteta koja je do sada iznosila 500 kuna na tisuću kuna za prvo dijete, za drugo dijete 2.000,00 kuna te za svako sljedeće po 1.000,00 kuna više. Grad subvencionira i ekonomsku cijenu vrtića koji roditelji plaćaju u iznosu od 30, a Grad 70 posto. Ono što je najvažnije, stvaramo pretpostavke za pozitivnu gospodarsku klimu u našem kraju. Od prošle godine u sklopu našeg Programa olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Virovitice dajemo još veće olakšice za poduzetnike kako bismo privukli nove investicije koje će ujedno otvoriti i nova radna mjesta. Cilj nam je da mlade obitelji u svom kraju pronađu posao i egzistenciju te da konačno zaustavimo negativan trend iseljavanja te nas stoga ove pozitivne brojke posebno vesele. Na tragu toga, mladim obiteljima nudimo i olakšice za kupnju građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada za gradnju prve nekretnine. Stopa olakšica iznosi od 20 do čak 100 posto, ovisno o broju članova obitelji. Tako obitelj s troje i više djece zemljište za svoju prvu nekretninu može dobiti gotovo besplatno, kazao je Kirin u svojoj reakciji za gradonacelnik.hr.