Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

PET ŽENA KOJE MIJENJAJU HRVATSKU ZNANOST Prema broju žena u znanosti Hrvatska je jedanaesta u Europi, iznad prosjeka EU

Dugogodišnje rodne predrasude i stereotipi, kao i nedostatak vidljivih uzora, i dalje usmjeravaju djevojke i žene dalje od karijera povezanih sa znanošću i tehnologijom. Moramo učiniti mnogo više kako bismo učinili vidljivima europske žene koje su dale ključni doprinos znanosti, istraživanju, inovacijama i šire, poručila je nedavno Marija Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Nova “europska ministrica znanosti” dolazi iz Bugarske, jedne od četiri zemlje EU, uz Litvu, Latviju i Dansku, u kojoj je udio žena u znanosti i inženjerstvu veći od muškaraca.

Prema podacima Eurostata za 2018. godinu, od gotovo 18 milijuna znanstvenika i inženjera u EU, 59 posto su muškarci, a 41 posto žene. Hrvatska je na ovom području iznad europskog prosjeka: prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), od 12.840 aktivnih znanstvenika u našoj zemlji, njih 46 posto su žene, pa nas to svrstava na 11. mjesto u Europi. Ipak, valja imati na umu da je u Hrvatskoj udio znanstvenica i prije bio visok u odnosu na Zapad jer je visoka stopa zaposlenosti i ekonomske aktivnosti žena tipična oznaka svih bivših socijalističkih sustava.

Trend feminizacije znanosti posebno je zamjetan u najvećoj hrvatskoj znanstveno-istraživačkoj, na Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu, koji zapošljava ukupno 908 ljudi. Od 432 zaposlenika s doktoratom, njih 263 su žene, što je 61 posto. Žene čine 49 posto voditelja laboratorija, a pet od 11 voditelja IRB-ovih zavoda su žene. K tome, od 17 projekata koji su u tijeku u okviru najvećeg programa EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020, devet (53 posto) je dodijeljeno ženskim voditeljima projekata. Nadalje, sva tri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) na IRB-u dodijeljena su znanstvenicama: jedan prof. Ani Sunčani Smith te dva prof. Ivi Tolić.

Sve više doktorica

Kada se gleda ukupan broj ERC-ovih projekata, u javnosti poznatih kao “znanstveni Oscari”, te najprestižnije europske projekte u Hrvatskoj je dobilo pet žena: uz spomenute Ruđerove znanstvenice, i prof. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i prof. Jasenka Gudelj s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dr. Jadranka Šepić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu te tri muškarca, prof. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijec, prof. Neven Barišić i prof. Nenad Pavin sa zagrebačkog PMF-a.

Zanimljiva je i analiza koju je u povodu Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti (11. veljače) izradila Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). – Od ukupnog broja voditelja projekata koji su do sada financirani u Zakladi (1535), njih 664 su žene, iz čega proizlazi da je udio voditeljica projekata u odnosu na ukupan broj financiranih projekata oko 43 posto. Međutim, broj mladih istraživača koji se financiraju kroz Program razvoja karijera mladih istraživača ukazuje na viši postotak žena, 57 posto, u doktorskoj izobrazbi.

Ako pogledamo proteklu godinu, od ukupno 242 ugovorena projekta, što uključuje natječaje Istraživački projekti, Uspostavni istraživački projekti, Hrvatsko-švicarski program istraživanja i Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, njih 126 vode žene, a 116 muškarci. Preračunato u postotke, 52 posto projekata vode žene, a njih 48 posto vode muškarci – rekla je dr. Irena Martinović Klarić, izvršna direktorica HRZZ-a.

Jasenka Gudelj – Prva humanistica koja je u Hrvatskoj dobila projekt ERC-a

Izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu i prva hrvatska znanstvenica u domovini koja je dobila projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) iz područja društveno-humanističkih znanosti. Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala je 2008. godine pri School for Advanced Studies u Veneciji. U idućih pet godina trajanja oko dva milijuna eura vrijednog projekta prof. Gudelj i njezin tim istražit će arhitektonsku kulturu na istočnom dijelu Jadrana od 15. do 18. stoljeća, koristeći nove metodološke postupke i digitalne alate.

Snježana Prijić-Samaržija – Najveći reformator među rektorima hrvatskih sveučilišta

Rektorica Sveučilišta u Rijeci (UniRi). Diplomirala je filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, magistrirala na Sveučilištu u Ljubljanu, a doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu. Najveći reformator među rektorima hrvatskih sveučilišta. Među ostalim uvela Međunarodni znanstveni savjet sastavljen od naših uglednih znanstvenika u inozemstvu te novi model izbora rektora (kroz predizbore glasaju svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća). Također, prva je među hrvatskim rektorima potpisala programske ugovore s Ministarstvom znanosti, a UniRI je prošle godine ušao u najbolje ocijenjenu mrežu Europskih sveučilišta YUFE.

Lea Skorin-Kapov – Sjajna žena u “muškom bastionu”

Izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, tradicionalno “muškom bastionu”. Pohađala je osnovnu i srednju školu u Kanadi i SAD-u, a diplomirala, magistrirala i doktorirala na zagrebačkom FER-u. Od 2001. do 2009. radila je u Istraživačkom odjelu kompanije Ericsson Nikola Tesla. Dosad je dobila dva projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), od kojih je prvi završio 2019. godine. Drugi projekt “Modeliranje i praćenje iskustvene kvalitete imerzivnih višemedijskih usluga u 5G mrežama”, vrijedan 978.000 kuna, je u tijeku.

Iva Tolić – Povratak iz inozemstva i stvaranje tima na Ruđeru

Molekularna biologinja i najuspješnija hrvatska znanstvenica u domovini. Nakon diplome na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, 15 godina se znanstveno usavršavala u Americi, Danskoj, Italiji i Njemačkoj. U Hrvatsku se vratila 2014. godine kad je na Institutu Ruđer Bošković oformila svoju znanstvenu grupu. Dosad je dobila čak dva projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), a u fokusu njezina istraživanja je diobeno vreteno, ‘minijaturni stroj’ sastavljen od mikrotubula koji dijele kromosome u dvije stanice kćeri.

Melita Peharda Uljević – Više od milijun kuna za ekologiju školjkaša i sklerokronologiju

Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) u Splitu. Diplomirala je humanu ekologiju na College of the Atlantic u Bar Harboru u SAD-u, magistrirala oceanologiju te doktorirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U fokusu njezina istraživanja su ekologija školjkaša i sklerokronologija, interdisciplinarna znanost koja se bavi istraživanjima čvrstih struktura morskih organizama. Vodi projekt Hrvatske zaklade za znanost “Školjkaši: Arhiva okolišnih promjena u obalnim morskim ekosustavima”, vrijedan 1,125.050 kuna.

Izvor: Jutarnji.hr