Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Učimo od Izraela koji je pustinju pretvorio u poljoprivrednu oazu

Visok stupanj razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane u Izraelu se može pripisati suradnji znanstvenika, administracije, savjetodavnih službi, farmera i industrije. I onome što mi nikako da prihvatimo – udruživanjem proizvođača.

Imala sam priliku ovih dana provesti pet dana u društvu izraelskih gospodarstvenika na seminaru koji je organiziralo Veleposlanstvo države Izrael i pet hrvatskih županija s temom primjena novih tehnologija u poljoprivredi. Pripremajući se za moderiranje i proučavajući te uspoređujući podatke hrvatske i izraelske poljoprivrede, nikako se ne mogu oteti razmišljanju kako je moguće da se dogodi takva apsurdna situacija.

Kako je Hrvatska sa svim potencijalima za razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane postala ovisna o njezinu uvozu? Hrvatska ima 4,2 milijuna stanovnika koji žive uglavnom na tlu pogodnom za proizvodnju hrane. Jedna smo od rjeđe naseljenih europskih zemalja.

Samodostatni smo samo u proizvodnji žitarica, uljarica, šećera, jabuka i mandarina. Kod voća, povrća, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda samodostatni nam se kreće oko 60 posto. Suprotno tome, Izrael je zemlja koja ima 8,5 milijuna stanovnika koji uglavnom žive na pustinjskom, slanom tlu te ostvaruje 80 posto samodostatnosti u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Uvoze žito, uljarice, šećer i nešto mesa, ali su zato europski staklenik iz kojeg se u zimskim mjesecima Europa opskrbljuje mnogobrojnim vrstama voća i povrća te cvijeća. Površina države Izrael je 22.000 km2, a samo 20 posto su obradive površine koje iznosi 310.000 hektara od kojih se polovina navodnjava. Hrvatska ima površinu kopna 56.594 km?. Korišteno poljoprivredno zemljište iznosi 1,3 milijuna hektara ili 23% površine kopna, a 2,7 milijuna ha je moguće obradivo poljoprivredno zemljište.

 Tekst pročitajte klikom ovdje

Izvor : Poslovni.hr