Dok se lagano opraštamo od mjeseca srpnja, vremenske prognoze nas upozoravaju da će ljetne temperature i dalje rasti, pa ako se još niste odlučili kamo na odmor, ovaj put ću vam preporučiti otok sreće kako je prozvan Rab još davno u 3.st.

Ovih dana na njemu se održala tradicionalna „Rabska fjera“, manifestacija koja otok čini prepoznatljivim i kojom njeni mještani svojim gostima i turistima prenose povijesni duh bogate i slavne prošlosti. Sama manifestacija je nagrađena Plavim cvijetom od HTZ-a, a u njoj otočani u tri dana u kostimiranim predstavama daju sve od sebe da vjerno prikažu život svojih predaka i proslave čak ti sveca, sv. Jakova, sv. Anu i sv. Kristofora.

„Rapska fjera“ je i ove godine privukla mnogobrojne turiste, osobno nisam bila na manifestaciji no sigurno jednom hoću jer me je grad Rab oduševio i očarao svojim dobrim duhom, sretnim epitetom te svojom povijesnom energijom .

Do otoka i grada Raba možete doći na nekoliko načina, no ako idete osobnim automobilom preporučam trajektne linije Valbiska sa otoka Krka, ili trajektom Stinica do kojeg dođete cestom uz obalu i more u pravcu Senja. Kako je moje polazno odredište u Crikvenici, do otoka možete otići i na jednodnevni izlet ili turističkim brodom preko Baške, uz Goli otok pa do Raba.

Kako god odabrali na putu do Raba će vas pratiti predivni pogledi na naše otoke i prelijepo more koji će vas ostavljati bez daha i odvesti u neku novu dimenziju.

Pješčane rajske plaže i vedri ljudi

Silaskom na sam otok, mi smo odabrali u našem jednodnevnom izletu okupati se na najljepšoj „Rajskoj plaži“, a na samom otoku ih ima preko 30 tako da vam je izbor stvarno velik. Kažu da je sam otok bogat biljem, jer je više od 30% površine otoka pokriveno raznovrsnim ljekovitim travama, bujnim šumama bora i hrasta u kojima obitava mnogobrojna divljač poput zečeva, fazana i ptice grabljivica, a na susjednom se otoku Sv. Grguru čak mogu naći i jeleni.

Zbog svog tog zelenila, Rab još nazivaju i „smaragdnim otokom“.Na putu do njega pak u moru oko Lopara živi nekoliko kolonija dobrih dupina. Uz malo sreće, a ja sam ih imala prigodu vidjeti prvi puta kad sam išla na izlet do Raba brodom, možda ih uspijete čak i fotografirati, no sigurna sam da će vam ovaj otok pružiti divna iskustva i dobar osjećaj koji vam želim prenijeti.

Nakon kupanja na „Rajskoj plaži“, moram pohvaliti mještane koji su uključeni u prodaju raznog sadržaja na moru kako su bili jako ljubazni, pričljivi i srdačni te nisu skidali osmjeh s lica i pozitivan stav na gužve i turiste.

Pijesak pod nogama je davao poseban osjećaj ugode a o čistom moru da i ne govorim. Dovoljno je bilo pogledati u moru u oči i ugledati tu bistrinu i čistoću i ribice koje vas nesmetano pokušavaju dotaknuti.

U našem obiteljskom programu obilaska otoka slijedio je odlazak u srce grada, kušanje izvrsne svježe pripremljene hrane i otkrivanje uličica, trgova, parkova, vidikovca i uvala u samom gradu Rabu.
Sve u svemu jedan dan za ovaj predivan grad, a kamoli cijeli otok je premalo.

Prvi ugodan susret sa mještanima u gradu su bile časne sestre benediktanke koje trag na otoku ostavljaju već tisuću godina i koje danas kao suvenire prodaju svoje ljekovite pripravke pripremljene od već spomenutog bilja. Njihov smisao za humor i vedrina su nam potvrdili da to što spravljaju po ljekovitim recepturama rade s ljubavlju i osjećajem dobrobiti za druge i nesebično ga prenašaju onima s kojima se susreću.

Tinkture, likeri, medni proizvodi, ljekoviti napitci, našli su se u mojoj torbi pa i danas kada ih kušam nekim čudom pred očima mi se stvaraju sjećanja i predivne vizure grada Raba na ugodno provedeno vrijeme s obitelji. Tko zna što su nam to časne pripremile no proizvodi su im stvarno ukusni i ljekoviti za dušu i tijelo.

Mitovi i legende o otoku

Hodajući zidinama i otkrivajući uličice, na samom vidikovcu u trenutku možete pogledom obuhvatiti čak tri zvonika u gradu. Hodajući se nekako osjećate zaštićeno i sigurno baš onako kako su se osjećali njihovi stanovnici , kako kaže legenda, kada su se po zagovoru sv. Kristoforu dogodila čudesna obrana grada od Normana.

Stara legenda kazuje da je nakon smrti kralja Krešimira IV. Rabljane snašla velika nevolja. Svojim lađama opkolili su ih italski Normani. Nemoćni da se obrane od brojnog i naoružanog neprijatelja, Rabljani su u pomoć pozvali svog zaštitnika, svetog Kristofora tako što su njegovu glavu u svečanom ceremonijalu iznijeli na gradske bedeme. Tada se dogodilo čudo, Normani su se udaljili ne osvojivši grad. Rabljani su dugo vremena posebno obilježavali taj dan, a sv. Kristofora i danas drže za svog zaštitnika, čijim čudotvornim moćima se pripisuju još dvije uspješne obrane grada od napada Ugara i Kroata, početkom 12. Stoljeća.

Rab nije bogat samo legendama, mitovima, povijesnim iskustvima i pričama, već i duhom svoga puka koji te priče prenaša na samo njima svojstven način.

U njemu baš svatko može pronaći ovisno o svojim afinitetima mjesto za odmor, bilo da trebate samoću, gužve, nautiku, imate kućnog ljubimca ili potrebu da budete sami, pa čak i bez kupaćeg kostima na sebi. U prolazu možete susresti i mlade i stare i čuti mnogobrojne domaće i strane naglaske i jezike.

Rabska torta

Ne mogu završiti priču o Rabu a da ne spomenem poznatu i čuvenu „Rabsku tortu „ koju morate probati ili ponijeti kao suvenir s otoka. Za nju kažu da je jedinstvena po svojoj originalnoj recepturi i tajnim sastojcima koji su se prenašali s generacije na generaciju. Nekada namijenjena samo bogatim građanima i za posebne prigode, danas dostupna kao originalan i ukusan suvenir sa otoka i grada Raba. Kažu domaće Rabljanke kako za samu pripremu treba nekoliko dana, vješte ruke, iskustvo i puno ljubavi u spravljanju. Sigurna sam da i sama torta doprinosi osjećaju zadovoljstva jer nakon što ju kušate, uz čašu dobrog vina, dugo ćete imati taj bogat okus u ustima koji vas čini sretnima.

Pronašla sam jedan recept za vas pa tko se usudi pokušati sam pripremiti sretno mu bilo, no ja sam da ipak prvo probate originalnu tortu i dođete ju kušati na otok Rab.

Sastojci: Za kore: pola kg brašna, 8 jaja, malo šećera, Maraskina, vode i soli; za fil: 2 kg badema, 12 jaja, pola kg maslaca, 2 dl Maraskina, kora 6 limuna i 2 naranče

Priprema: Bademe blanširajte desetak minuta te nakon toga pustite da se dobro osuše, najmanje jedan dan, a poželjno bi bilo i dva. Sastojke za kore pomiješajte pa tijesto koje ste zamijesili pustite da stoji u hladnjaku najmanje jedan sat, a najbolje preko noći. Kad su se bademi osušili, sameljite ih i dodajte im ostale sastojke za fil te sve dobro pomiješajte. Tijesto razvaljajte u tanki okrugli “rezanac” te ga uvijte u oblik puža. Stavljajte na njega fil te ga na kraju obrubite tankim trakama tijesta. Tortu pecite na 100°C između 30 i 40 minuta.

Ako sam vas malo zainteresirala za otok sreće, znajte da sa „Rabskom fjerom“ nisu gotove njegove fešte, program zbivanja je zbilja bogat i traje cijelo ljeto sve do početka 10. mjeseca http://www.rab-visit.com/hr/aktivnosti/dogadjanja/kalendar-dogadjanja/35?page=7 a na vama je da se odlučite i odaberete vaš sretan termin za pronalazak sreće na otoku sreće i nećete pogriješiti.

Osobno ja ću se ponovo vratiti na Rab i sigurna sam na duže kako bi otkrila njegov svaki kutak i pronašla dodatni komadić sreće za sebe i svoju obitelj.

Kako je rekao kineski filozof Konfucije: „Sreća se nalazi u svemu.  Treba je samo znati izdvojiti.“

Dođite na Rab i sretno vam u izdvajanju vlastitog doživljaja sreće . Moj komadić sam ponijela u sebi i sigurno ću se ponovo vratiti po novi.

Urednica portala samopozitivno.com Mara Majstorović