fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Da može proizvesti i triput više, Hrvatska bi prodala sav rogač

Nasadima u Komiži, koji su u građevinskoj zoni, prijeti pila, upozoravaju u udruzi, koja proizvede 100-150 od ukupno 500 t rogača u zemlji. Rogač je namirnica koja je Komižu i otok Vis spasila od gladi, posebice u ratnim vremenima.

Imamo zagarantiran plasman na tržište, ali je problem što se ta voćka u nas nalazi u građevinskoj zoni te zbog gradnje na nasadima jednog dana možda nećemo imati što zaštititi, kažu iz udruge Komiški rogač koja je ovih dana u Strasbourgu, na poziv eurozastupnika Tonina Picule, razmjenjivala iskustva s drugim proizvođačima zaštićenih proizvoda te proceduri EU po tom pitanju.

Među 10 najzdravijih namirnica

Komiški tusti, veliki… kako Komižani tepaju rogaču, u procesu je, naime, zaštite zemljopisnog porijekla u EU, koja bi, vjeruju, mogla potaknuti masovniju proizvodnju te visokovrijedne namirnice u Hrvatskoj, manje zahtjevne od vinove loze, masline ili limuna, a puno dohodovnije. Komiški poduzetnik Nebojša Božanić, čija obitelj generacijama uzgaja i čuva rogač od zaborava, kaže kako rogač u Komiži drže članom obitelji.

Unazad 30-40 godina samo ga se u komiškom kraju proizvodilo više od 350 tona na godinu, a danas 100 do 150 tona, dok čitava Hrvatska, južno od Šibenika te na dijelu otoka proizvodi 500 tona.

Za usporedbu, Španjolci koji su lideri u svijetu proizvedu 350 tisuća tona te voćke koja ne podnosi hladnoću i cvjeta u doba najvećih suša, a kako se o njoj govori kao jednoj od 10 najzdravijih namirnica na svijetu, potrošači, moderna medicina, nutricionisti i ostali stručnjaci danas je iznova otkrivaju i raste njezina potrošnja u prehrambenoj, farmaceutskoj industriji…

Koristi se kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, čak i za brašno ili kavu. Ima više kalcija nego mlijeko i idealan je lijek za probleme s probavom. Od nje se rade čokolada, keksi i drugi pekarski proizvodi, slastice, voćne rakije, pudinzi, mješavine začina…, a sjemenke se upotrebljavaju i za konzerviranje dječje hrane ili se od njih radi ljepilo za štavljenje kože. Zbog hranjivih svojstava rogač povezuju i s Ivanom Krstiteljem po kojemu ga u Njemačkoj zovu Johannisbrot ili Ivanov kruh.

Žele ga iz cijele Europe

Božanić, koji danas svojim ekološkim brašnom od rogača opskrbljuje dm-ove trgovine u Hrvatskoj, kaže kako ima upita i iz Austrije, Švicarske, Njemačke…

– Da Hrvatska danas ima i tri puta veću proizvodnju, sve bi – tvrdi on – uspjela prodati, a pogotovo komiški tusti, koji je zahvaljujući klimi, prirodnoj selekciji, marljivosti i znanju predaka, evoluirao do nove, nadaleko cijenjene mesnate sorte, dok ga Španjolci, primjerice, uzgajaju gotovo isključivo zbog sjemena. Božanić kaže kako se rogač, koji danas raste u obalnim krajevima mediteranskog pojasa, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu… bez posebnog skladištenja održava cijelu godinu.

Prvi rod bere se već u 7.-8. godini, u 12. i 20-ak, a u 15. i 50 kilograma. No Božanić se hvali kako je on na nekim komiškim stablima brao i više od 500 kilograma, a zna i neka s više od 1200. K tome, drvo rogača, tvrdi on, i dugo živi, neka i više od 100 godina.

– No samo ako uz najveće neprijatelje – crve i miševe – u Komiži ne presude gradnja i motorna pila – završava Božanić.

Izvor: Agrobiz.hr Foto: Agrobiz.hr