‘Dao sam otkaz u Švicarskoj i prije tri godine pokrenuo biznis u Kutini. Uskoro ću imati 1000 zaposlenih i 100 milijuna klijenata’
Agrivi je prije tri godine bio samo ideja, projekt iz strasti piše Jutarnji List. Matija Žulj, osnivač, i njegov kolega lansirali su ga iz malenog ureda od samo 11 kvadrata.
Otad je prošlo samo 1100 dana.
Danas imaju više od 35 tisuća klijenata u 150 zemalja svijeta, među osam su najjačih igrača u niši poljoprivrednih aplikacija (ostalih sedam dolazi iz SAD-a), skupili su 11,5 milijuna kuna investicija i upravo zaposlili deset novih mladih ljudi u Kutini, gdje im je i sjedište. Sljedeći mjesec zaposlit će još deset, a programere traže i za razvojni ured u Zagrebu.
Globalni utjecaj
U međuvremenu u Agrivi je uložio i fond South Central Ventures. Na svjetskom natjecanju startupova u Seoulu 2014. osvojili su prvu nagradu, a lani su u Britaniji proglašeni projektom s potencijalno najvećim globalnim utjecajem. Žiri Central European Startup Awardsa nedavno ih je proglasio najboljim hrvatskim startupom. Samo u 2016. godini narasli su za 15 tisuća novih korisnika.
Ali tek su počeli.
Jer, sljedećih pet godina Agrivi planira narasti do sto milijuna korisnika i zapošljavati između petsto i tisuću ljudi. Žulj želi biti najveći na svijetu u svojoj industriji.
– Od prvog dana idemo na glavu, bez kalkulacija, kao da nam životi ovise o tome – kaže mi dok razgovaramo u zgradi na jugu Kutine.
Ispričava se zbog umora, kaže da se upravo vratio s puta iz Poljske. Tvrtka upravo započinje drugu fazu svog poslovanja – globalno pozicioniranje.
– U ožujku otvaramo ured u Poljskoj. Do svibnja ćemo otvoriti urede u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Do kraja godine bit ćemo najdominantniji poljoprivredni softver u Europskoj uniji – nabraja mi Žulj koji je još prije četiri godine bio na direktorskoj poziciji u jednoj švicarskoj IT kompaniji.
Mozak farme
– Imao sam odličnu plaću, dobar posao, sigurnost, ali nisam bio ispunjen. Počeo sam razmišljati o globalnim problemima koje bih rješavao i shvatio sam da je to hrana. Nije normalno da je milijarda ljudi na planetu gladna, a istovremeno bacamo 50 posto proizvedene hrane – kaže.
Počeo je s istraživanjem, ali ubrzo lupio u zid. Iz knjiga nećeš ništa naučiti o proizvodnji hrane, uvjerava me, i da bi je razumio, moraš je prvo osjetiti pod rukama.
Zasadio je plantažu borovnica, bilo je to 2013. godine.
– Odmah sam shvatio što moram. Doći do znanja bilo je nemoguće, nitko nije nudio praktične savjete, a na internetu sam našao 20 različitih aplikacija za čije bi mi korištenje trebalo više vremena i znanja nego za sam rad na plantaži. I tako je nastao Agrivi, kao sveobuhvatno, jednostavno rješenje za poljoprivrednike – kaže. Dao je otkaz u tvrtki i potpuno se posvetio startupu.
– Morao sam odabrati, ili jedno ili drugo. Novac mi nikad nije bio najvažnija stvar u životu, želim raditi nešto što će svijet promijeniti nabolje. Izbor je zapravo bio jednostavan – kaže.
Njihov proizvod je aplikacija koja sve koji se bave proizvodnjom hrane nizom alogritama i stručnim znanjem u realnom vremenu, na specifičnoj lokaciji vodi kroz postupak proizvodnje, od sjetve, do berbe, odnosno sjetve.Pojednostavljeno, Agrivi je digitalni mozak farme.
Radi sve za proizvođače, od crop managementa, preko planiranja sezone, materijala i zaposlenika.
A dnevno mali proizvođač u aplikaciji mora provesti samo tri minute. Ostalo radi algoritam.
Mijenja svijet
Agrivi nudi bazu znanja najboljih proizvodnih procesa za više od sto različitih kultura, a u radu se aplikacija koristi strojnim učenjem i big data analizama.
Agrivijev prvi klijent bio je proizvođač jabuka iz Osijeka, a njihov najveći pojedinačni klijent, iz SAD-a, upravlja s 20 tisuća hektara zemlje, što je u rangu Agrokora. Na popisu domaćih klijenata su mu Podravka i Franck. Financirani su od privatnog kapitala, od 12 investitora, a onda je došao SCV fond. Urede su dosad otvorili i u Zagrebu i Londonu, ali Žulj ne planira seliti iz Kutine sjedište.
– Na planetu se oko 1,3 milijarde ljudi bavi poljoprivredom. Naša ideja je da analizom podataka nađemo onih jedan posto koji to rade najbolje i njihova znanja i praksu gurnemo kao rješenje za ostale. I onda svi zajedno proizvode više. To je najveća vrijednost projekta – kaže mi na kraju.
