Slavoniji bi se u proizvodnji peleta moglo zaposliti između pet i deset tisuća ljudi. To je put kojim trebamo ići ako želimo da Projekt Slavonija dobije svoj pravi smisao – kaže Darko Grivičić iz Kujnika kod Slavonskog Broda, jedini proizvođač peleta od poljoprivredne biomase u Hrvatskoj.

On je u Slobodnici predstavio svoj projekt “Zelena energija – budućnost Slavonije i hrvatske poljoprivrede” kojim bi se, tvrdi, energetska neovisnost Hrvatske povećala, a uvoz energije smanjio za nekoliko milijardi kuna. Grivičić je u postrojenje obiteljske tvrtke “Euro-tim” prije godinu i pol dana uložio gotovo 3 milijuna kuna i od tada efikasno koristi ostatke iz poljoprivredne proizvodnje i suvremenu tehnologiju u proizvodnji agropeleta kao jeftinog eko energenta.

– Na svakom postrojenju poput moga može se zaposliti oko šest ljudi, da se radi u tri smjene. Ovakvo postrojenje pokriva površinu od četiri do pet tisuća hektara. U Slavoniji bismo ih trebali između 300 i 500 da pokupimo sav repromaterijal i iskoristimo ga kao energiju. Glupo je da to ne radimo – ističe Grivičić. Kako bi ilustrirao svoj izračun, Grivičić navodi kako se s površine od jednog hektara može pokupiti između dvije i tri tone pšenice koja se onda može pretvoriti u pelet. Uzme li se u obzir da kilogram peleta košta 80 lipa, a 1,6 kilograma peleta zamjenjuje prostorni metar plina, prostom računicom dolazi se do zaključka da, kada bi samo pokupili slamu od pšenice i pretvorili je u energiju, Rusima bismo za naftu ili plin morali dati milijardu kuna manje.

Oko 90 posto Grivičićeve proizvodnje ide na inozemno tržište, najviše u BiH za grijanje škola, ali i u Dubai, gdje njegove agropelete koriste kao stelje za životinje. U manje od godinu dana izvezao je oko 900 tona agropeleta i ostvario prihod od oko 900 tisuća kuna. Ističe kako su pogoni poput njegovog uobičajeni u zemljama poput Češke, Slovačke ili Poljske svaki gradić ima kogeneracijsko postrojenje u koje poljoprivrednici dovoze svoju slamu od koje onda proizvode struju i griju se. Istodobno, hrvatske škole i ustanove i dalje preferiraju plin.

– Uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za mjeru 6.4 u sklopu koje će svi poljoprivrednici moći kupiti takva postrojenja uz 70 posto povrata sredstava. To je, međutim, samo jedan segment priče, jer državni aparat, županije i općine, moraju im riješiti tržište – dodaje Grivičić.

Grivičićev projekt podržao je i predsjednik Zelene liste Nenad Matić, koji drži kako je žalosno je što je BiH prestigla Hrvatsku u energetskoj učinkovitosti i što naš agropelet završava u Banjoj Luci i Derventi.

– Trebalo bi biti obrnuto, da mi idemo korak ispred i da mi od njih uvozimo sirovine i grijemo se na agropelete, a ne da smo mi sirovinska baza BiH – istaknuo je Matić.

Izvor: Vecernji.hr