Između Pašmana i Ugljana opažen ružičasti plamenac
Mladi ružičasti plamenac kod morskog prolaza između otoka Pašmana i Ugljana napustio je gnijezdeću koloniju i sad luta morima
U utorak, 30. lipnja na južnoj strani ulaza u morski prolaz Ždrelac između otoka Pašmana i Ugljana opažen je ružičasti plamenac (Phoenicopterus roseus), objavila je udruga BIOM.
Veterinar Mario Gavranović, koji je tamo prolazio brodom, pregledao je “pašmanskog” plamenca. Ustanovio je da plamenac nije ozlijeđen, već samo iscrpljen. Prema navodima mještana, sljedeći dan je uspješno odletio. Kako je utvrdio Josip Turkalj, stručni suradnik BIOM-a za zaštitu prirode, radi se o mladoj jedinki koja je napustila gnijezdeću koloniju i sad “luta” morima.
Donedavno su plamenci bili rijetka vrsta ptica u Hrvatskoj, a bilježeni su za vrijeme preleta i na zimovanju. Ružičasti plamenci žive u velikim jatima i gnijezde se u velikim skupinama po pjeskovitim i muljevitim obalama riječnih ušća, uz obale mora ili jezera. Staništa su im u toplijim predjelima oko Sredozemnoga mora- u južnoj Španjolskoj, u Francuskoj na ušću Rhône u Camarguei, po močvarnim predjelima sjeverne Afrike i u Indiji.
Plamenci su smatrani utjelovljenjem vrhovnog boga starih Egipćana. Zanimljivo je da imaju sposobnost unihemisfernog sporovalnog sna, što znači da mogu spavati na način da jedna polovica mozga miruje i odmara se, dok je druga polovica budna i aktivna. Pretpostavlja se da koriste tu svoju vještinu kad stoje na jednoj nozi.
Ove ptice hrane se planktonskim račićima i modrozelenim algama, a o vrsti njihove prehrane ovisi i intenzitet ružičaste boje koja ih karakterizira. Do druge godine ostaju bijeli jer ih roditelji hrane bijelom smjesom povraćene hrane, koja podsjeća na mlijeko.
Zimi se ružičaste plamence može uočiti u Istri, kod solana u Ninu i Stonu te na Neretvi.
