Vrtlarenje je osim ugode i prilika za uštedu, koja se naravno može shvatiti vrlo široko – kao ušteda novca i vremena, ali i kao prijateljski odnos prema prirodi i okolišu.

No, da bi se postigla ušteda, potrebno je pomno planirati povrtnjak. Stručnjaci su izračunali da što je vrt veći, to je važnija ušteda vode, vremena i gnojiva, dok je u manjim vrtovima važnija ušteda prostora. Krenimo stoga redom.

Ušteda prostora

Ako imamo mali vrt, planiranje je mnogo važnije s obzirom na to da na maloj površini nastojimo uzgojiti što više svježeg voća i povrća. Većina biljaka u takvim uvjetima trebala bi biti posađena na trokutastim gredicama umjesto na kvadratnim ili duguljastim jer je tako bolja iskoristivost prostora.

U trokutastim gredicama može se zasaditi oko 10 posto više sadnica. Međutim, ni sa sadnicama ne treba pretjerivati jer željeni urod ne možemo postići ako biljke nemaju dovoljno prostora jer se ne mogu razvijati u svojoj punoj veličini. Osim toga, pregusto zasađene biljke znatno su osjetljivije na različite bolesti i štetočine.

Dobrim planiranjem vrta izbjegavamo i prekomjernu potrošnju sjemena i sadnica. Na primjer, ako znamo da u sezoni trošimo dvije tikvice tjedno, nemamo zamrzivač i ne želimo konzervirati tikvice, sasvim je dovoljno zasaditi jedan do dva grma, za što su nam potrebne samo dvije vrećice sjemena ili jedna do dvije sadnice kako bismo zadovoljili skromne prehrambene potrebe.

Naravno, ako nas urod ugodno iznenadi, višak uvijek možemo pokloniti susjedima koji nemaju vlastiti vrt pa ni svoje domaće povrće. Štednjom prostora istodobno štedimo novac za sjeme, ali i vrijeme i trud koje ne treba nepotrebno rasipati na kultiviranje velikog broja nepotrebnih sadnica.

Iako su sjemenke vrlo jeftine i nisu prevelik trošak, ipak se on na kraju akumulira. Primjerice, u jednoj vrećici sjemenki salate tzv. majske kraljice je samo 7 g sjemena, što je dovoljno da se zasije 75 četvornih metara površine. Dakle, ako posijete samo malu gredicu ove salate na površini od 4 metra četvorna, s jednom vrećicom ćete imati dovoljno sjemena za više sezona. Ako nakon majske kraljice sijete i druge sorte salate poput cikorije, radiča i sl., razmišljajte o tome koliko će vam biljki narasti iz jednog sjemena na jedinici površine pa prema tome prilagodite sjeme površini koja vam je na raspolaganju.

Naravno, posadite uvijek malo više jer svaka sjemenka neće se i razviti, ali nemojte ni pretjerivati s rezervama po sistemu nek se nađe za svaki slučaj.

Ušteda vode

U sušnoj sezoni nužno je zalijevanje povrća jer bez vode biljke ne mogu preživjeti, no moramo uvijek misliti na to da je voda dragocjena i da je treba štedjeti. U dobro organiziranom vrtu potrošnja vode se može smanjiti na razne načine. Tlo između biljaka mora biti prekriveno kako bi se smanjilo isparavanje vode.

Istodobno na taj način sprječavamo rast korova i olakšavamo posao oko održavanja vrta. Za zastiranje zemlje možemo upotrijebiti slamu, uvelu pokošenu travu, biorazgradive folije…

U vrt možemo ugraditi i kolektore za vodu, npr. da ako nam je vrt blizu kuće prikupljamo kišnicu s krova u plastične bačve i koristimo je u sušnoj sezoni za zalijevanje. Naravno, takve posude treba pažljivo pokriti tako da se u njma ne bi utopile kućne životinje ili kukci.

Na gredice sijemo nekoliko vrsta povrće zajedno i formiramo tzv. sestrinske gredice koje pomažu da se povrće manje izlaže suncu, ali i da voda iz zemlje manje isparava. Na primjer, sadimo grah s kukuruzom i bundevama jer bundeve koje rastu i šire se po zemlji stvaraju sjenu i tako smanjuju isparavanje vode.

Ekonomično s gnojivom

Povrću treba dodavati hranjive tvari iako iz tla crpe hranu. No, gnojenjem mu osiguravamo dodatne hranjive tvari koje se postupno gube, ali ne smijemo pretjerivati. Pretjerana gnojidba kupljenim gnojivima ne samo što negativno utječe na naš novčanik, nego loše utječe i na rast povrća, što naravno ne želimo.

Pravilna, učinkovita i ekonomična gnojidba je moguća ako znamo sastav tla u našem vrtu, a to se postiže analizom zemlje. Nju je poželjno napraviti svakih pet godina, što nije preskupo u odnosu na troškove koje bismo mogli imati zbog nepotrebnoga gnojenja i gubitka uroda. Povremeno je korisno pripremiti domaće gnojivo npr. od koprive, gaveza ili različitih biljaka.

I konačno, ušteda vremena

Nekima od već spomenutih ušteda ujedno štedimo i dragocjeno vrijeme. Ako smo ekonomično koristili prostor, sjeme, gnojivo i vodu, već smo uštedjeli mnogo vremena, spriječili velik broj bolesti i štetočina. Sve to nam štedi vrijeme za zalijevanje i obrezivanje biljaka, ali i vrijeme za rasađivanje pregusto zasađenih sadnica. Prilikom svakog posjeta vrtu razmislimo što nam treba od vrtnog alata i čuvajmo ga tako da nam je pri ruci.

Izvor: Slobodnadalmacija.hr