Dosta je bilo kukuruza, pšenice, krumpira i paradajza – mladi poljoprivrednici preuzimaju primat i sade nove, neobične i egzotične vrste voća i povrća kakve dosad u Hrvatskoj nismo ni vidjeli!

Među njima je i mladi Podravac Ivan Đurišević koji je znanje stečeno na Agronomskom fakultetu odlučio iskoristiti i u Virju kod Đurđevca zasadio – mongolske borovnice i indijanske banane.

“Sve je počelo 2014., kad sam odlučio da se želim baviti poljoprivredom na nađoj obiteljskoj parceli. Nemamo mnogo zemlje tako da se nismo mogli baviti nekom klasičnom, velikom poljoprivrednom proizvodnjom. Htio sam nešto egzotično. Dugo sam istraživao što bi mogli i naišao na ova dva ploda. Mongolske borovnice su mi trenutno glavne, jer imaju puno bolja svojstva nego ova popularna američka borovnica koja je trenutno rasprostranjena”, kaže za 100posto mladi poljoprivrednik.

Skupe sadnice

Ističe kako je isprva zasadio pedesetak sadnica borovnice, a jesenas je tu brojku povećao za još pet stotina sadnica.

“Riječ je o voću koje ima puno veći sadržaj antioksidansa nego američka borovnica, a ne zahtijeva kiselo tlo nego ju je lako uzgajati na našem području. S druge strane, sadnice su jako skupe tako da je zahtjevno baciti se u taj posao”, priznaje Ivan čije su borovnice od 20-centimetarskih sadnica već narasle u prave biljke, veće od metra.

Osim borovnica, odlučio se baviti i indijanskim bananama, a na to ga je nagnala obiteljska tragedija.

“Djed i baka umrli su mi od raka. Iz tih sam se razloga počeo baviti istraživanjem utjecaja biljaka na karcinome i došao do indijanske banane. Spojevi u toj banani imaju učinak na brzorastuče stanice u organizmu, a to je uglavnom rak. Po nekim studijama koje su liječnici proveli u Sjedinjenim Američkim Državama, plod indijanske banane ima deset tisuća puta veći utjecaj na te stanice nego kemoterapija”, kaže Ivan.

Ekološka proizvodnja

Ističe da, zbog utjecaja na rast stanica, indijansku bananu nikako ne smiju konzumirati trudnice.

No, iako ih je relativno lako uzgajati, potrebno je jako puno strpljenja.

“Da bi došla do prvih plodova, potrebno je i do sedam godina. No, kad se jednom uđe u normalan ciklus to više nije problem. Plan mi je prodavati i borovnicu i bananu, ali uglavnom na strano tržište jer kod nas nema previše interesa. nadam se da ću, barem na lokalnoj razini, uspjeti stvoriti tržište i kod nas”, govori nam Ivan.

Mladi poljoprivrednik završio je smjer ekološkog uzgoja, a kaže kako se time želi baviti do kraja života.

“Cilj mi je da jednog dana, kada budem imao dijete, ono bez straha uđe u naš voćnjak i ubere što god želi”, zaključuje.

Izvor: 100posto.hr