fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Okreću se profitabilnijim kulturama: Zarada velika, tržište osigurano, a sjeme poklanja županija

Proljetna sjetva u punom je jeku, no u Slavoniji više neće rasti samo kukuruz i žito. Vlasnici manjih parcela u Vukovarsko-srijemskoj županiji okrenuli su se profitabilnijim kulturama, pa se u okolici Drenovaca i Vinkovaca ovoga vikenda sije zeleni grah. Zarada je velika, tržište osigurano, a sjeme poklanja županija.

125 kilograma sjemena Zvonko će posijati na jednom hektaru. Bit će to njegova prva površina pod grahom.

‘Treba počet nešto drugo sijat. To je slavonski zelenček grah’, kaže Zvonko Rohalj, Drenovci.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji sljedećih će dana biti posijano 500 hektara graha.

‘Ima nas nekih 10, 15 iz općine, sijemo grah. Mi mali i mladi nemamo dovoljno zemlje i moramo sijati nekakvu alternativu, ima više ručnog rada, al’ više i novca bi trebalo biti’ kaže Zvonko.

Na grahu se može zaraditi 10, a na češnjaku 60 tisuća kuna po hektaru. Ivan je zbog toga napustio strojarstvo. Dok ih drugi zatvaraju, on je otvorio OPG.

‘Ja sam ga otvorio prošle godine u devetom mjesecu, probat ću se bavit sa češnjakom, sa grahom, mislio sam šparoge saditi, lješnjak’, priča Ivan Banovac iz Vikovaca.

Proizvodnju dohodovnih kultura Vukovarsko-srijemska županija potiče podjelom sjemena i sadnog materijala – ove sezone sa 3 tone češnjaka i gotovo dvije i pol tone graha.

‘Svake godine se uključuje novih 30, naravno, uvijek netko odustane iz nekog razloga ali uglavnom ostane od 30 novih korisnika ostane do 20 – 25 svake generacije’, kaže Mara Čuljak, predsjednica Udruge Češnjak.

Tržište osigurano

U samo nekoliko godina češnjak je dosegnuo površinu od 60 hektara. Kao i kod graha, tržište je osigurano, jedina je obaveza vratiti uloženi materijal.

‘Oni su meni dali 100 kila češnjaka, ja sam to posadio i od tih 100 kila ja njima vraćam iduće godine nazad da i nekom drugom poklone poljoprivredniku’, kaže Ivan Banovac.

‘Dobro je saditi ga jer je potreban osobito na hrvatskom tržištu da prekinemo taj uvoz, da znamo što jedemo’, kaže Kate Nedoklan, Cerić.

Uz trend koji stiže iz najistočnije županije, na tržište će se vratiti – autohtono domaće.

Izvor: www.dnevnik.hr