Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!
Nakon više od pola godine pandemije još se uvijek nismo vratili u poznatu svakodnevicu te se pomalo navikavamo na izvanredno stanje.
Međutim, neizvjesnost kada će pandemija završiti, boravak na zatvorenom prostoru, ograničenje druženja i osjećaj nedostatka kontrole nad situacijom učinili su svoje.
Briga o mentalnom zdravlju sada je važnija no ikada i vrijeme je da i mentalnoj higijeni posvetimo jednaku pažnju kao i onoj tjelesnoj.
Ovaj mjesec se pitamo:
Kako pomoći djeci i mladima da se uspješno nose s izazovima svakodnevice tijekom pandemije?
Kako jačati otpornost i očuvati zdravlje – i to ono mentalno?
U blogu pročitajte zašto je priroda glavni saveznik u nastojanju da u zdravom tijelu očuvamo zdrav duh.
Što je zapravo mentalno zdravlje?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je
„stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, nosi se s uobičajenim stresovima života, može raditi produktivno i doprinositi svojoj zajednici.“
Dakle, kao i fizičko zdravlje, ono je više od samog odsustva bolesti.
Ono je fundamentalno za našu sposobnost razmišljanja, osjećanja, međusobnog odnošenja i uživanja u životu.
Na samo mentalno zdravlje osobe u određenom trenutku utječi društveni, psihološki i biološki faktori.
U našem mentalnom i emotivnom stanju puno je nijansi u od zdravlja i bolesti, a ono što se raznim metodama intervencije i promocije mentalnog zdravlja želi postići je psihološka dobrobit i optimalno funkcioniranje.
Koje su najčešće poteškoće s mentalnim zdravljem s kojima se mladi susreću?
Svatko se povremeno susreće s teškoćama i krizama koje utječu na naše funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Adolescencija je po sebi izazovan period u kojem mladi prolaze fizičke, psihičke i socijalne promjene koje moraju savladati i pronaći svoje mjesto u svijetu odraslih.
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, na globalnoj razini pola svih poteškoća s mentalnim zdravljem javljaju se do 14. godine života.
Loše mentalno zdravlje rizični je faktor za daljnji razvoj i često ima dugoročne posljedice na život mladih.
Naime, povezano je s rizičnim ponašanjem uključujući samoozljeđivanje, konzumaciju duhana, alkohola i droga, rizično seksualno ponašanje i izloženost nasilju. Također, posljedice zanemarenih poteškoća s mentalnim zdravljem sežu u odraslu dob i ometaju optimalno fizičko i mentalno funkcioniranje i vođenje ispunjavajućeg života.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da između 10 i 20 % mladih od 10 do 19 godina diljem svijeta pati od neke vrste poteškoća s mentalnim zdravljem te da većina ne bude dijagnosticirana niti liječena.
Na globalnoj razini, najčešći poremećaji u mentalnom zdravlju mladih su:
Emocionalne poteškoće: depresija, anksioznost, iritabilnost, frustracija ili ljutnja
Poteškoće u ponašanju kod djece: ADHD, poremećaji u ponašanju
Poremećaji u prehrani: anoreksija, bulimija i neumjereno jedenje
Psihoze: halucinacije i deluzije
Samoranjavanje i samoubojstvo
Rizično ponašanje: korištenje cigareta, marihuane, alkohola i drugih droga, rizično seksualno ponašanje, nasilno ponašanje
Što mladi moraju naučiti o mentalnom zdravlju?
Zdrave navike za održavanje dobrog mentalnog stanja u odraslosti razvijaju se tijekom adolescencije.
U to ubrajamo:
Zdrave navike spavanja
Redovito fizičko vježbanje
Razvoj vještina nošenja s poteškoćama, rješavanja problema i socijalnih vještina
Učenje kako se nositi s emocijama
Razvoj socijalnih mreža i podrške od strane obitelji, škole i šire zajednice
Osim razvoja zdravih navika, posebno u vremenu dugotrajnog stresa ili kriznih situacija kao što je pandemija, važno je na svakodnevnoj razini pronalaziti načine za opuštanje i brigu o sebi.
Kako zaštititi mentalno zdravlje društva?
Briga o mentalnom zdravlju u društvu podrazumijeva ne samo tretman osoba koje su oboljele od mentalnih bolesti, već i zaštita i promocija mentalnog zdravlja svih nas.
Brojna međunarodna tijela u svojim preporukama i strategijama razvoja (npr. Zelena knjiga o mentalnom zdravlju Europske komisije i Globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda) uviđaju važnost promocije i zaštite mentalnog zdravlja svih njegovih članova za razvoj društva.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako sve možemo brinuti o mentalnom zdravlju na razini društva, a to su između ostalog:
Programi intervencije u ranom djetinjstvu
Programi podrške razvoju djece i mladih
Aktivnosti koje promoviraju mentalno zdravlje u školama
Koja je uloga škole u zaštiti mentalnog zdravlja?
Ako želimo uspješno zaštititi i promovirati mentalno zdravlje u našim zajednicama, ključno je da to ne ostane samo u domeni zdravstvenih ustanova, već da snage ujedine škole, obitelji i organizacije koje rade s mladima u slobodno vrijeme.
Upravo škola kao odgojno-obrazovna ustanova koja obuhvaća svu djecu i mlade može igrati ključnu ulogu za postizanje uspjeha. Bilo da je kroz nastavne jedinice, izvannastavne aktivnosti ili izvanškolske projekte – učenici tijekom svojeg odrastanja i u skladu sa svojom dobi moraju učiti kako njegovati vlastito mentalno zdravlje.
Zaštita mentalnog zdravlja odvija se kroz dvije vrste aktivnosti: promocijom i prevencijom.
Promocija mentalnog zdravlja provodi se aktivnostima koje jačaju snage i kompetencije pojedinca, ali i društvenih i okolinskih uvjeta koji podržavaju njegovu dobrobit.
Prevencijom se pak nastoje smanjiti rizični čimbenici koji mogu pogodovati razvoju teškoća s mentalnim zdravljem i jačati zaštitni faktori.
Neke od karakteristika učinkovitih školskih programa promocije mentalnog zdravlja su:
- Dugoročne intervencije od nekoliko godina koje započinju s najmlađom djecom
- Uključivanje svih školskih dionika i roditelja u proces
- Usredotočenost na razvoj vještina
- Podrazumijeva osim promjena u ponašanju i stjecanja znanja i promjene stavova, uvjerenja i vrijednosti
U usporedbi s kontrolnim skupinama, kod učenika koji su prošli neku vrstu programa za pozitivno mentalno zdravlje pokazuje se razvoj njihovih emocionalnih vještina i stavova, bolji školski uspjeh i smanjenje rizičnih ponašanja. (Antolić, Novak, 2016)
Kako mladima pružiti podršku?
Cilj promoviranja mentalnog zdravlja i prevencije je osnaživanje pojedinca kako bi bolje upravljao vlastitim emocijama, pronalazio alternative rizičnom ponašanju, razvio otpornost na krizne situacije i izgradio socijalne mreže koje pružaju podršku, objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija.
Kako kao osoba koja radi s mladima, nastavnik ili učitelj možemo pružiti podršku?
Počnimo od razgovora.
Čitav tekst pročitajte klikom ovdje
Izvor: outwardboundcroatia.com
